7:46:14 PM
Oglas
Lokalni izbori
Rječnik starih riječi

Šibenski leksikon: Ne staje mliti ustima ka mažininom

Šibenski novinar Ivo Jakovljević, s dugogodišnjem stažem u Novom listu, ustupio nam je 'Veliki rječnik šibenskih riči' koje je godinama skupljao kako ne bi otišle u zaborav, a sadrži preko 2700 riječi i fraza.
Oglas

 Prvi put u šibenskoj povisti jedan je naš čovik metnija poveći dija naških riči, šta su se u Šibeniku naveliko duperavale do prija malo vrimena (dok nije sve ošlo apjonbo) na internet, u Šibenski brevijar i u ovi digitalni libar, šta se more priko stikova davati iz ruke u ruku oli kopirati nemilice. Sad do tih svetih riči svako naše čejade more dopriti, a da se njanci ne digne iz posteje, i skroz mukti - piše u uvodu Jakovljević.

O šibenskim riječima kroz povijest kazao je 'Šibenski govor oli dijalekat, svoje simenje vuču i od nepismenih Ilira, i od starih Grka i Rimjana, i od svojih Vlaja i Morlaka ka i od Ugara, pa sve to višje i od Venecije, Turaka, Napolejona, Austrije i - u najnovije vrime - od pripametne  Amerike, ma sve su one tolko prokuvane, da ih više niko furešti ne more pripoznati, jerbo su samo naške, šibenske’.

Matrakavati - isto šta i tramakavati (kolko se riči u Šibeniku krivo izgovaralo, kolko njih i s prave i s naopake bande), oće reći pribacivati iz jednog u drugo, varati koga kraj zdravih očiju, švercati svin i svačin, snalaziti se, a lipo živiti bar jedno vrime

Matun - cigla; puna tikula; bleka od čovika

Maun - teglenica

Mažinin - mlinac za kafu, u kojemu se riđe mlila kupovna kafa; češće se u bruštulinu mlilo žito, šta je drugo ime za ječam, ka jeftiniju zamjenu za skupju kafu; mažinini su često radili, pa se poslin peršoni, koja ne zna zatvoriti usta, nego je parlantina drži kroz cili dan, znalo reći da zatvori mažinin

Mecav - da bimo skroz naskroz razumili ovi finćukasti pridjev, kasti ćemo da pršut, kad postane mecav, nije za ništa drugo, nego za vratiti ga prascima; jerbo je kroz tri-četri dana, šta smo ga, narizanoga, držali u frižideru, umotanog u najlon oli u kartu, tolko omecavija oli smekša se, da više nije njanci nalik lipon našen, jedron i na buri osušenon pršutu; zato je najveći jubitej pršuta u mojoj familiji, koji je od svoje 60-e do 90-e u "Marendi" godišnje kupova po dva pršuta godišnje, to činija tako da je kroz 365 dana svako jutro kupova samo po 5-6 deka, ako bi ga kupova samo za se, i nikad mu se pršut nije omecavija, jer bi ga poija odma za marednu

Mejola - srž u gnjatu; ako je od telca, dušu daje za juhu, ma, slatka je i od janjećih, i od prasećih košćina; more se izvući pošadon oli kučarinon, a najslađe se srče, oli tuče na dasku, pa s daske cidi pravo u justa

Mendati - krpati koncon (kunpire na bičvama oli di zatriba)

Merlo - čipka; a more biti i čovik koji se prikaživa ukrašenijin nego šta je

Meškinjav - (od tal. meschino) mršav

Meškoljiti se - gnizditi se u mistu od dosade oli od nelagode

Meštrovica - učiteljica; namin je u Docu od prvog do četučiteljica bila naša nezaboravna Vojna Marković; kad san joj se zadnji put prija koju godinu javija na Maloj loži ikad san vidija da i u dubokin godinama ima oni isti lipi sjaj u očima, pričinilo mi se na tren kada moran teke požuriti, da prija od nje uđen u razred

Meterize - rovovi iz kojih su se na stotine Turčina i janjičara za Kandijskog rata zalićali prama Tanaji, pa - koji bi ostali na životu - vraćali se tamo, na Meterize, nazad (jerbo se Grada nisu mogli dočepati); ma, tamo je i na početku 21. vika bilo više svita nego u staroj jezgri (jerbo se jošter nisu mogli probiti dalje od Tanaje); najnoviji stanovnici Meteriza zovu ih Mater'ze, pa se sad ti misli, ka i kad Masnu zovnu Gornjon kalelargon

Metnimo kasti - rečemo oli na primjer (da bimo se boje razumili)

Metniti - od tal., staviti

Mezzo luto - iđe poslin crnine za pokojnin, da ne bi svit šta zamirija

Podijeli
Oglas
Oglas
Oglas
/ IZ KATEGORIJE