Jaje je oduvijek bilo snažan simbol novog života, ponovnog rođenja i plodnosti. Već su stari Egipćani, Perzijci, Grci i Rimljani međusobno darivali jaja kao simbol novog života koji dolazi nakon zime. Jaja simboliziraju pobjedu nad smrću jer kada se ljuska slomi, iz jajeta se rađa novi život. Ova simbolika savršeno se uklopila u kršćansku proslavu Uskrsa, koja slavi Isusovo uskrsnuće i novi, vječni život.

Zanimljivo je da su obojena jaja pronađena još u pretpovijesnim grobovima, a tradicija bojenja među iranskim narodima traje oko 2500 godina. Egipćani su poklanjali pisanice u proljeće kao simbol probuđenog života.

Postoji nekoliko teorija i legendi o tome kako je nastao običaj bojenja jaja za Uskrs.

Kršćanske legende

Crvena boja i Kristova krv: Jedna od najraširenijih teorija govori da su rani kršćani iz Mezopotamije bojili jaja u crveno kako bi podsjetili na krv koju je Krist prolio na raspelu kao žrtvu za otkupljenje ljudskog roda. Uspomena na nevino prolivenu krv i Kristovo uskrsnuće potaknula je vjernike da prvo jaje obavezno farbaju u crvenu boju.

Marija Magdalena: Prema jednoj legendi, Marija Magdalena je nosila košaru s kuhanim jajima kada je otišla do Isusovog groba tri dana nakon njegovog razapinjanja. Kada je otkrila da je grob prazan, jaja u njezinoj košari postala su sjajno crvene boje.

U drugoj verziji, Marija Magdalena je otišla rimskom caru Tiberiju nakon Isusovog uskrsnuća. Pozdravila ga je riječima 'Isus je uskrsnuo', na što je car odgovorio: 'Nije Krist ništa više uskrsnuo nego što je ovo jaje crveno'. U tom trenutku, jaje je pocrvenilo.

Sveta Marija i crveno jaje: Prema istočnoeuropskim legendama, Isusova majka Marija je na Veliki petak došla do mjesta sinovog raspeća noseći jaja. Prema jednoj verziji, krv iz Isusovih rana pala je na jaja i obojila ih u crveno. Prema drugoj verziji, uplakana Marija molila je vojnike da ne budu okrutni prema njezinom sinu, a dok im je pružala jaja, njezine suze kapnule su na njih i ona su zasjala crvenom bojom.

Poganske tradicije

Bojenje jaja povezano je i s poganskim festivalima i proslavom proljeća. Jaja su simbolizirala ponovno rođenje i novi život te su tako postala dio proljetnih slavlja. Kršćanstvo je kasnije preuzelo ovaj običaj i prilagodilo ga svojoj vjeri.

Kada je običaj bojenja jaja postao dio kršćanske tradicije?

Pravoslavna crkva je običaj bojenja jaja za Uskrs prihvatila relativno kasno, negdje oko 12. stoljeća, a u našim krajevima zaživio je tek oko 16. stoljeća. Bojenje jaja na uskršnju subotu i nošenje na posvećenje je običaj koji je svoj početak imao već u 12. stoljeću.

Zanimljivo je da se u zapisima katoličkog mjesečnika Donahoe, koji je izlazio od 1878. do 1908. godine, spominje običaj bojenja jaja kod ranih kršćana.

Zanimljivosti o uskršnjim jajima

Prvo crveno jaje: Prvo jaje koje se ofarba u crvenu boju, čuva se do narednog Uskrsa i predstavlja zaštitnika obitelji. U narodnoj tradiciji poznato je kao 'čuvarkuća' ili 'strašnik'.

Simbolika boja: Svaka boja ima svoje značenje: crvena simbolizira Kristovu muku, bijela čistoću, plava istinu, zelena plodnost.

Kraljevska tradicija: U 13. stoljeću engleski kralj Edward I. naredio je da se 450 jaja oboji i ukrasi zlatnim listovima kao uskršnji pokloni za kraljevsko domaćinstvo.

Svastika na pisanicama: Jedan od najčešćih motiva na staroslavenskim pisanicama bila je svastika, univerzalni simbol plodnosti, koja se s vremenom u potpunosti izgubila s ukrašenih jaja.

Narodno vjerovanje: Narodno vjerovanje kaže da 'čuvarkuća' donosi ukućanima blagostanje i sreću, a ponekad se zakopavalo u dvorište ili polje za zaštitu usjeva.

Danas je bojenje jaja za Uskrs zabavna aktivnost koja okuplja obitelj, posebno djecu, a odvija se najčešće na Veliku subotu. Iako su se s vremenom razvili različiti načini ukrašavanja i bojenja jaja, tradicija crvenog jajeta i dalje ostaje najvažnija, podsjećajući nas na duboko simboličko značenje ovog običaja.