Psiholozi i terapeuti naglašavaju da inteligencija nije samo stvar IQ-a, već i znatiželje, radoznalosti, emocionalne stabilnosti i sposobnosti rješavanja problema. Roditelji koji aktivno njeguju ove vještine stvaraju okruženje u kojem djeca imaju veće šanse razviti svoj puni potencijal.

Potiču znatiželju umjesto da samo daju odgovore

Roditelji koji odgajaju znatiželjnu i pametnu djecu ne nude uvijek gotova rješenja. Umjesto toga, postavljaju dodatna pitanja, potiču raspravu i zajedno s djetetom istražuju odgovore. Stručnjaci kažu da ovakav pristup razvija kritičko mišljenje i djetetu daje do znanja da nije problem nešto ne znati – važno je znati kako saznati. Ova navika gradi temelj za cjeloživotno učenje i samostalno razmišljanje.

Njeguju svakodnevne rutine i dosljednost

Iako se ne čine posebno "inteligentnima", rutine poput redovitog sna, čitanja prije spavanja ili obroka bez ekrana zapravo su ključne za razvoj mozga. Stručnjaci naglašavaju da djeca najbolje uče u predvidivom okruženju jer im ono daje osjećaj sigurnosti, a mozak tada može bolje usvajati nove informacije. Roditelji koji dosljedno njeguju ove male navike ne podcjenjuju njihov utjecaj na djetetovu koncentraciju, pamćenje i emocionalnu regulaciju.

Ohrabruju pokušaje, a ne samo postignuća

Umjesto da hvale samo "petice" i uspjehe, roditelji koji odgajaju pametnu djecu često ističu trud, upornost i spremnost na učenje iz pogrešaka. Na taj način dijete uči da inteligencija nije trajna osobina, već nešto što se može izgraditi učenjem i zalaganjem. Takva su djeca sklonija preuzimanju izazova i manje se boje neuspjeha.

Stvaraju dom u kojem se razgovara, a ne samo naređuje

Pametna djeca obično dolaze iz kućanstava gdje se potiče otvorena komunikacija. Roditelji im daju prostor da izraze mišljenje, postavljaju pitanja i čak propituju pravila. Stručnjaci ističu da ovakav dijalog ne stvara "neposlušnu djecu", nego djecu koja znaju logički razmišljati i donositi odluke. Kad se djeca osjećaju saslušanima, jača se i njihova emocionalna inteligencija.