Bolovanje bi trebalo biti za one koji stvarno leže s temperaturom, ali neki ga koriste kao priliku za produljeni vikend ili sportski oporavak, jer teniski lakat najbolje prolazi na skijanju, piše Dnevnik.

"Vjerojatno je svima nekad u životu palo na pamet, ali mislim da definitivno nije u redu. Pogotovo zato što na kraju dana netko treba obaviti taj posao tako da definitivno ne, nije u redu", kroz smijeh je rekla Ema.

"Vjerujem u ljude, da su okej, da su pošteni i da ne zloupotrebljavaju", rekla je Ljubica.

Vjerovati u poštenje zaposlenika je lijepo, ali brojke govore drugačije. Lažna bolovanja nisu samo urbana legenda – ona opterećuju zdravstveni sustav kao i poslodavce.

"Treba napomenuti da se u 2023. godini povećao broj dana bolovanja s 29 na 33, a imamo informaciju da ćemo i u 2024. vidjeti opet dodatni rast dana bolovanja. Uz činjenicu da plaćamo i doista veliki iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje od 16,5%. Dakle to je jedan ozbiljan trošak za poslodavca", objasnila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Dok u Europskoj uniji poslodavci u prosjeku pokrivaju od pet do deset dana bolovanja, u Hrvatskoj taj teret traje čak 42 dana. Liječnici obiteljske medicine i poslodavci suočavaju se s izazovima zlouporabe bolovanja.

"Talijani recimo imaju jedan dobar način borbe protiv simulacije bolovanja gdje liječnici i inspektori izlaze na teren. Oni su na taj način smanjili broj bolovanja za 30% u roku tri godine", pojasnila je Weber.

"Događa se da pacijenti nekada žele produžiti svoj godišnji odmor pa nam jave da su dobili temperaturu ili tako, ali se primjećuje uvijek na početku sezone ili u vrijeme jeseni. Baš se vidi povećani broj bolovanja", objasnila je doktorica obiteljske medicine Branislava Čilić.

Liječnici kažu - ipak prepoznaju signale.

"Kako shvatimo? Pa pacijent odbija liječenje i diagnostiku. Dakle, taj pacijent nije bolestan. Pacijent koji je bolestan, on traži sebi pomoć i u diagnostici i u terapiji", dodala je Čilić.

"Svakako smatram da bi trebalo to regulirati, da treba dio odgovornosti preuzeti i liječnik, ali definitivno i pacijent", kazala je Ema.

Takvo ponašanje, upozoravaju stručnjaci, dovodi do ozbiljnih financijskih posljedica.

"Za ugovorne ustanove mjera bi bila recimo nekakav novčani iznos od 665 eura do 2650 eura, a za osiguranike ukoliko utvrdimo zlouporabu i pokrene se prekršajni postupak - iznosi su od nekakvih 1060 do 1990 eura", rekla je rukovoditeljica službe za provedbu ugovornih obveza HZZO-a Ljiljana Milišić Ždralović.

Lažno bolovanje – luksuz koji brzo postaje skupa pogreška. Drakonske kazne posljednja su mjera da se ljubitelji lažnih bolovanja probude i shvate - nije bolest sve što boli.