Hrvatska Vlada prošli je tjedan prihvatila prijedlog saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku da se 11. svibnja proglasi Nacionalnim danom palijativne skrbi, predstoji još odlučivanje u Saboru, no vrlo je izvjesno da će ono biti pozitivno i da će se taj dan proglasiti.

Spomenuti datum podsjećanje je na 11. svibnja 2012., kada je s radom počeo Odjel palijativne skrbi u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti u Novom Marofu, prvi ugovoreni odjel palijativne skrbi koji predstavlja početak sustavnog razvoja specijalističke razine te skrbi.

Palijativna skrb poboljšava kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji suočenih s neizlječivim i uznapredovalim bolestima, ona obuhvaća zbrinjavanje bolesnikovih potreba gdje god da se za njega skrbi, bilo kod kuće ili u ustanovi, ta skrb nastoji očuvati najbolju moguću kvalitetu života sve do smrti.

Tako palijativnu skrb definira Nacionalni program razvoja u Hrvatskoj od 2017. do 2020., nakon kojega nije donijet novi program.

Inače, potreba za palijativnom skrbi povećava se sa starenjem stanovništva i porastom broja teško oboljelih od malignih i kroničnih bolesti.

Palijativnu skrb treba do 46 tisuća pacijenata godišnje 

Prema preporukama Europskog udruženja za palijativnu skrb, procjena potreba za nekim oblikom te skrbi čini između 50 i 89 posto svih umirućih pacijenata, što bi u Hrvatskoj na godišnjoj razini bilo 26.000 do 46.000 pacijenata.

Najmanje 20 posto pacijenata oboljelih od tumora i 5 posto neonkoloških pacijenata zahtijevaju specijalističku palijativnu skrb u posljednjih godinu dana života, a broj potrebnih palijativnih postelja procjenjuje se u rasponu između 349 i 429, navodi se u Programu.

Taj Program definira tri razine palijativne skrbi: palijativni pristup u kojem su svi profesionalci informirani o postojanju takve skrbi, što nudi, gdje se nalazi te opća i specijalistička palijativna skrb.

Opća palijativna skrb obuhvaća zdravstvene profesionalce, te psihologe, socijalne radnike i duhovnike te volontere i udruge kojima palijativna skrb nije primarni posao, imaju osnovna znanja iz te skrbi te znaju prepoznati i riješiti nekomplicirane simptome.

Specijalistička obuhvaća dobro educirane zdravstvene profesionalce, psihologe i socijalne radnike  koji se isključivo bave palijativnom skrbi te volontere i organizacije civilnog društva za palijativnu skrb. Profesionalci iz specijalističkog palijativnog tima rješavaju kompleksne situacije i simptome, dok volonteri doprinose kvaliteti skrbi, ali ne provode zdravstvenu skrb.