Temeljna vojna obuka (TVO) započet će krajem ove ili početkom sljedeće godine za tzv. nultu generaciju s kojom će biti reaktivirana obveza služenja vojnog roka. Trajat će dva mjeseca, a isprva će se provoditi u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi.

Oni koji ulože prigovor savjesti na raspolaganju imaju dvije opcije civilne službe: tri mjeseca službe u civilnoj zaštiti ili četiri mjeseca službe u jedinicama loklane samouprave za one koji, po riječima

ministra Ivana Anušića, ne žele imati ikakve veze s vojskom. Ustav kaže da smo svi jednaki pred zakonom

Anušić je također kazao kako će oni koji prođu dvomjesečnu temeljnu vojnu obuku kasnije imati prednost pri zapošljavanju u državnim i javnim službama u odnosu na one koji zbog priziva savjesti budu u civilnoj službi. Objasnio je i zašto bi oni koji prođu TVO trebali imati prednost pri zapošljavanju u državnim i javnim službama.

"Osoba se stavlja na raspolaganje RH do svoje 55. godine, jer će do tada biti i u pričuvi. Ima puno ozbiljniju obvezu i stavlja ga u drugačiji kontekst", kazao je. No, uzme li se u obzir ona jednostavna, a važna rečenica iz 14. članka Ustava Republike Hrvatske koja kaže da su "svi jednaki pred zakonom" postavlja se pitanje je li ustavnopravno održivo da sama država daje prednost nekome pri zapošljavanju zbog činjenice da je prošao temeljnu vojnu obuku. Kako Anušić misli "demotivirati" ročnike od prigovora savjesti?

"Ima više načina da ih se motivira"

"Osobno mislim da to ne bi trebao biti razlog za davanje prednosti pri zapošljavanju. No da bi odgovorili na to pitanje, treba razmotriti ustavno načelo jednakosti, koja kaže da svi trebaju imati jednaka prava i slobode", kaže prof.dr.sc. Sanja Barić s katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci i jedna od vodećih ustavnopravnih stručnjakinja u Hrvatskoj. Međutim, dodaje ona, jednakost ne znači da se načelno ne može dati prednost, odnosno povoljnije tretirati neke skupine u društvu.

"Imate klasične situacije sa skupinama koje su u izvorno nepovoljnijoj situaciji, primjerice osobe s invaliditetom. Ili skupine koje su povijesno doživljavala nepravde, poput osoba crne boje kože u Americi. Može se to odnositi i na neke skupine u društvu koje se smatraju posebno zaslužnima za državu poput ratnih veterana, ratnih vojnih invalida i sličnih", pojasnila je Barić.

"Koliko onaj koji završi vojnu obuku pridonosi državi?" No pitanje je, kaže, može li se nekoga tko završi temeljnu vojnu obuku smatrati toliko zaslužnim da ima prednost pri zapošljavanju u javnim i državnim službama.

"Čini mi se da oni time nisu dali državi toliku korist da bi imali takvu prednost. U ovom slučaju pravo sadrži samo vagu, ali ne sadrži težinu utega s jedne i s druge strane. To znači da bi morali razmatrati što onaj koji je završio temeljnu vojnu obuku ima, a onaj drugi nema", ističe. Barić napominje kako se zapošljavanjem osigurava životna egzistencija, nešto što je svima u životu nasušno potrebno.

"Da su tu prednost dali i za privatne poslodavce, onda bi to definitivno bilo neustavno. Ovako se postavlja pitanje koliko onaj koji završi TVO pridonosi državi i tu su moguća različita obrazloženja. Trebalo bi razmotriti kako je u drugim državama pa uspoređivati argumente. Na prvu sam sklonija reći da to nije ustavnopravno prihvatljivo, posebno za zapošljavanje u državnoj službi koje je u pravilu trajnijeg karaktera i nesumnjivo nosi jednu vrstu sigurnosti i određene benefite. Međutim, zadržala bih ogradu jer bih trebala čuti puno više argumenata s jedne i druge strane."

"Za to bi trebao neki stroži test"

Barić ističe da davanje određenih prednosti samo po sebi nije neprihvatljivo u pravnom poretku, ako za to postoji pravi razlog. "Mislim da bi se prednost mogla dati na druge načine, recimo poreznim olakšicama za one koji prođu temeljnu vojnu obuku. Jer kad date neki poticaj onda nekome malo pomognete. Ali ako nekome date prednosti pri zapošljavanju, onda činite štetu nekom drugome. Tu bi trebao biti neki stroži test", tumači nam Barić. Najjednostavnije gledano, oni koji će umjesto obuke u vojsci biti u civilnoj službi ne čine ništa protuzakonito, nego ono što im država nudi kao mogućnost za njihov priziv savjesti.

"Unaprijed se daje prednost nekome za neku eventualnu buduću izvanrednu situaciju poput rata čija izvjesnost je, priznajmo, ipak mala. Time ne negiramo da se ratovi događaju, ali sve je to nešto što bi možda moglo biti. Na vrbi svirala, rekli bi. A i onaj tko bude u civilnoj službi nešto konkretno će raditi i nečime doprinostiti. To mi se čini važnim argumentom za nedavanje prednosti pri zapošljavanju onima koji prođu temeljnu vojnu obuku", kazala nam je ustavna stručnjakinja Sanja Barić.