Zakon je izglasan sa 82 glasa za i 34 suzdržana.

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi niz novosti - novu formulu za usklađivanje mirovina u omjeru 85 prema 15 u korist povoljnijeg faktora. Uvodi se i isplata trajnog godišnjeg dodatka na mirovinu, kolokvijalno nazvana 13. mirovina. Taj dodatak veže se uz godine staža, a iznos koji će Vlada utvrditi u listopadu množit će se s godinama mirovinskog staža.

Majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete priznaje se staž od 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest mjeseci.

Od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, što će korisnicima povećati mirovine za prosječno 60-tak eura.

Umirovljenicima se omogućuje rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine, a obrtnicima se omogućava stjecanje mirovine u visini od 50 posto nakon 65 godine bez prekida rada.

Korisnicima invalidskih mirovina omogućava se rad do tri i pol sata dnevno, čime se izjednačavaju s hrvatskim braniteljima umirovljenim prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji već imaju tu mogućnost.

Uvažavajući značaj i ulogu posebnih kategorija osiguranika - roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelja i osoba koje pružaju pomoć hrvatskim ratnim invalidima, dodatno im se omogućuje ostvarivanje pola mirovine s navršenih 65 godina života, uz zadržavanje statusa.

Bonifikacija za kasnije umirovljenje

Kako bi se one koji one koji to mogu i žele potaknulo na dulji ostanak u svijetu rada zakonom se redefinira se i bonifikacija za kasnije umirovljenje nakon propisane starosne dobi, tako da je to vezano isključivo uz starosnu dob, a ne uz navršeni mirovinski staž.

Zakonom se intervenira i u najniže mirovine koje će rasti oko tri posto te u invalidske mirovine koje će rasti prosječno 75 eura.

Prihvaćen je vladin amandman kojim se omogućava 12 mjeseci dodatnog staža tradicionalnim i srodničkim udomiteljima koji obavljaju udomiteljstvo duže od deset godina prilikom ostvarivanja prava na mirovinu.

Nezadovoljstvo što nije prihvaćen amandman SDP-a da se pri usklađivanju mirovina uzima 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i nominalnog iznosa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj, SDP-ova Sabina Glasovac ustvrdila je kako je Vlada - iako je nominalno dizala mirovine, 'urušila umirovljenički standard' u prethodnih desetak godina s posebnim naglaskom na inflatorne godine.

Za razliku od nje, HDZ-ova Majda Burić pozdravila je predloženi vladin amandman i zakon istaknuvši kako se njime stvaraju preduvjeti da prosječna sveukupna mirovina do 2028. godine bude 800 eura, a što je predviđeno programom HDZ-a i Vlade.

Burić je istaknula i da se amandmanom dodatno vrednuje doprinos tradicionalnih i srodničkih udomitelja koje su značajan dio vremena posvetile skrbi o drugoj osobi te se želi potaknuti dugoročnu predanost udomiteljstvu koje se ne obavlja kao zanimanje i danas ih je oko 2000.

Vladin amandman pozdravila je i Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) jer je u njemu djelomično prihvaćen i dio amandmana Mostovog Ante Kujundžića.

Sabor nije podržao prijedlog zaključka SDP-a koji je tražio da se vlada zaduži u zakonodavstvu promjeni i poboljša model usklađivanje mirovine tako da se za usklađivanje mirovina uzima 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa potrošačkih cijena i nominalnog indeksa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH.

Odbijen je i prijedlog zaključka Kluba nezavisnih zastupnika kojim bi se vlada zadužila da prilikom izrade budućih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju razmotri mogućnost zakonskog uređenja prema kojem bi se u staž osiguranja za određivanje mirovine dodano vrijeme koje su korisnici mirovine proveli na studiju.

Novi Zakon na snagu stupa 1. srpnja ove godine.