Potrebu za donošenjem novog Zakona o grobljima u prvom redu je uvjetovala činjenica da su postojeća groblja u mnogim općinama i gradovima došla do ruba svojih kapaciteta. Naročito u velikim gradovima, piše Miroslav Filipović za N1.

Ljetos su za N1, primjerice, u Gradskim grobljima Zagreb rekli da zbog sve veće potražnje za grobnim mjestima planiraju proširenje na tri groblja – Gaju urni uz Krematorij, na Mirogoju i Markovom polju – za 14.700 novih mjesta. Slično je stanje i u ostala tri najveća grada. U Splitu je sadašnji prostor groblja Lovrinac skoro posve iskorišten pa je u planu proširenje na još 18 hektara zermljišta kako bi se dobilo 15 tisuća novh grobnih mjesta.

Na području Osijeka neka od 20 groblja već su potpuno popunjena, a na Centralnom groblju ima mjesta, procjenjuje se, do 2034. godine. I u Rijeci na Centralnom groblju Drenova zasad još ima mjesta za ukop.

Sporna grobnica u Borovu Selu

No, novi Zakon o grobljima ponajprije uvodi reda u samo upravljanje grobljima i donosi niz novina koja se tiču premještanja posmrtnih ostataka pa i čitavih groblja te održavanja i nasljeđivanja grobnih mjesta.

Prilikom kretanja u izradu novog Zakona, u javnosti se najviše govorilo o odredbama koje se odnose na nadgrobne spomenike i grobnice koji veličanjem agresorske vojske iz Domovinskog rata vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje. Jedan od konkretnih povoda, na kojemu je inzistirao HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret, bio je mauzolej Vukašina Šoškočanina u Borovu Selu (na slici ispod). Šoškočanin je bio jedan od vođa pobune Srba na tom području početkom 1990-ih.

Što smije pisati na nadgrobnoj ploči?

Članak 13. Prijedloga zakona o grobljima kaže da na nadgrobnoj ploči ili spomen-obilježju, osim obveznih podataka o umrloj osobi (imena, prezimena, godine rođenja i smrti) mogu biti podaci o osobama koje podižu nadgrobnu ploču ili spomen-obilježje, tekstualni nadgrobni natpisi, simboli i druga uobičajena grobna obilježja koja pripadaju grobnoj ikonografiji i simbolici lokalne sredine ili su univerzalnog značenja.

Zabranjeno je – a to je novina spomenuta na početku teksta – da se izvedbom grobnog mjesta i spomen-obilježja vrijeđaju nacionalni, vjerski ili moralni osjećaji građana kao i vrijednosti Domovinskog rata te na bilo koji način veliča agresija na Republiku Hrvatsku ili oružana pobuna protiv Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata ili sudionici u toj pobuni.

Ako su takvi simboli ili natpisi postavljeni na grobnim mjestima i spomen-obilježjima nakon 30. svibnja 1990. godine, moraju biti uklonjeni u roku od 30 dana nakon stupanja zakona na snagu. U suprotnom, za vlasnike tih grobnih mjesta ili spomen-obilježja zakon predviđa novčane kazne u iznbosu od 1.000 do 5.000 eura.

Odluku o tome koji bi nadgrobni spomenici u tom smislu bili sporni, donosit će posebna povjerenstva u svakoj županiji.

Gdje s posmrtnim ostacima i pepelom?

Prema Zakonu o grobljima, umrlu osobu u pravilu se ukapa na groblju u mjestu gdje je imala prebivalište, a iznimno izvan mjesta prebivališta ako je tako sama odredila za života ili ako tako odredi obitelj umrle osobe, odnosno oni koji su za života skrbili o njoj.

Iznimno je dopušteno umrlu osobu ukopati izvan groblja, ali uz odobrenje grada ili općine i uz prethodno pozitivno mišljenje sanitarne inspekcije i tijela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove zdravstva.

Novost je da će kremirani posmrtni ostaci umrle osobe, osim na groblju, moći biti prosipani i izvan groblja, ali u skladu s odlukom predstavničkog tijela grada ili općine.

Cijeli članak pročitajte ovdje.