Podaci pokazuju da oko 70 posto građana redovito ili povremeno sudjeluje u igrama na sreću, što uključuje klađenje, lutrijske igre te igre u kasinima i na automatima, piše N1.

Pedesetak tisuća osoba u Hrvatskoj smatra se problematičnim igračima, pri čemu se procjenjuje da je među svim kladiteljima oko pet posto patoloških kockara. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da je četiri od pet hrvatskih srednjoškolaca barem jednom sudjelovalo u nekoj igri na sreću, a gotovo 40 posto mladića iz srednje škole kladi se jednom tjedno ili češće.

Ministar financija Marko Primorac otkrio je da postoji procjena kako broj igrača preko interneta doseže 450 tisuća građana Hrvatske.

Neradne nedjelje

Jedna od glavnih novosti kod ovih izmjena zakona je obveza uklanjanja tzv. „kladomata“ iz ugostiteljskih objekata, a vrijeme za prilagodbu na tu zakonsku odredbu je već početak sljedeće godine. Novost je i da će se za sve igrače u zemaljskim poslovnicama uspostaviti registar koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a kao i trgovine, tako će i kladionice i ostale poslovnice koje priređuju igre na sreću moći raditi maksimalno 16 nedjelja u godini.

Zabranit će se oglašavanje igara na sreću u tiskanim medijima, na javno vidljivim površinama te putem interneta, audio–vizualnih i radijskih programa u vremenu od 6 do 23 sata, a poznatim osobama i influencerima zabranit će se oglašavanje i promocija igara na sreću. Novim izmjenama zakon predviđeno je i povećanje godišnjih naknada i poreza na dobitke od igara u sreću.

Za dobitke u klađenju do 100 eura porezna stopa iznosit će 10 posto, dok će lutrijski dobici do tog iznosa biti neoporezivi. Od 100 do 1.500 eura porezna stopa će u obje sfere biti 10 posto, od 1.500 do 4.000 eura po 15 posto, od 4.000 do 70.000 eura po 20 posto, a iznad 70.000 eura, porezna stopa na dobitke bit će 30 posto.

Rastu naknade za kasina

Kada je riječ o godišnjim naknadama, za zemaljska kasina, po poslovnom objektu, ona raste s trenutnih nešto više od 66 tisuća eura na sto tisuća eura, a za internet kasina s nešto više od 398 tisuća na 600 tisuća. Prema zakonskom prijedlogu, za zemaljsko klađenje naknada raste sa 132,7 tisuća na 200 tisuća eura, a za internet klađenje s 265,4 tisuće na 400 tisuća eura.

Naposljetku, naknada po automatu u automat klubovima po prijedlogu zakona iznosi 2.000 eura u odnosu na trenutnih 1.327, po ruletu do šest igraćih mjesta na osam tisuća eura s trenutnih 5.309 eura, dok će godišnja naknada po ruletu iznad šest igraćih mjesta iznositi 10.000 eura, naspram sadašnjih 6.636 eura.

Prema podacima koje je iznio Primorac, trenutno je u Hrvatskoj oko 6.300 poslovnica koje priređuju igre na sreću, a prednjače upravo „kladomati“, kojih se u kafićima nalazi gotovo 3.700.

Prema podacima Ministarstva financija, ukupni promet u industriji igara na sreću je u 2022. godini premašio sedam milijardi kuna ili blizu milijardu eura, od čega se značajan udio odnosi na sportsko klađenje. Prema podacima Porezne uprave, od poreza i naknada od igara na sreću u državni proračun je u 2021. godini uplaćeno 190,5 milijuna eura, u 2022. godini 251,1 milijun eura, a 2023. godini čak 310,7 milijuna eura.

Industrija igre na sreću i posebno kladionice ostvaruju značajne prihode, ali i dobit pa je tako samo jedna, vodeća hrvatska kladionica, u 2022. godini imala prihode od 162 milijuna eura uz dobit od 74 milijuna eura. Iste je godine recimo državna tvrtka Hrvatska lutrija imala promet od 101 milijun eura s dobiti od 4,7 milijuna eura.

Online kladioničari već danas u problemima

Nove odredbe zakon dijelom idu i da odvrate ljude od klađenja, igara na sreću i kocke, no već i danas postoje problemi s kojima se mogu suočiti registrirani korisnici kladionica.

Jedan od njih je procjena kreditne sposobnosti kod banaka i može se dogoditi da banke u određenim slučajevima čak i odbiju odobriti kredit.

Problem nastaje ako analiza prometa na tekućem računu pokaže učestala plaćanja prema kladionicama, ako su iznosi uplate veliki u odnosu na plaću ili ako postoji obrazac ponašanja koji ukazuje na moguću ovisnost o igrama na sreću. Banke u tom slučaju mogu smanjiti odobreni iznos kredita, povećanu kamatnu stopu, tražiti dodatnog jamca ili jednostavno odbiti kredit.