Po struci je profesorica koja se godinama bavila novinarstvom, a nakon što je napustila potonje okrenula se marketingu u turizmu i turističkom sektoru generalno. To su prepoznali lokalni ljudi te sada sve svoje znanje i vještine usmjerava(ju) tome da Knin, ali i Zagoru općenito, stave na turističku kartu.

- Odluka o preseljenju i karijerni zaokret definitivno nije odluka koja dolazi preko noći. No, ono što je pošteno kumovalo toj odluci bile su pandemijske godine u kojima smo svi shvatili koliko je digitalizacija poslovanja važna za gotovo sve sektore industrije, više nego ikad fokus je bio na mentalnom i fizičkom zdravlju, a društvo je globalno shvatilo važnost lokalnih proizvođača i malih poduzeća. Konačno smo shvatili vrijednost hrvatskog obrtnika i proizvođača i dali prednost održivim inicijativama. O kvaliteti života u manjim mjestima u odnosu na kvalitetu života u metropolama, nije potrebno niti govoriti. Sve u svemu, ideja o povratku u Knin počela je intenzivno kolati mislima u vrijeme pandemije kad sam shvatila koliko mi znači svjež zrak, vlastita zemlja, hrana uzgojena u vlastitom dvorištu, ali i činjenica da posao mogu nositi sa sobom. Nakon što sam napustila novinarstvo, okrenula sam se marketingu u turizmu i turističkom sektoru generalno. To su, nasreću, prepoznali lokalni ljudi te sada sve svoje znanje i vještine usmjeravam tome da Knin, ali i Zagoru općenito, stavim(o) na turističku kartu na mjesto koje im već godinama pripada, a konstantno ih se s njega svrgava - priča nam Barbara.

Barbara je po struci profesorica koja je svoje studentske dane posvetila društvenim korektivu - novinarstvu. Među ostalim, bila je osnivačica i glavna urednica jedinog neovisnog zagrebačkog portala, Beli Zagreb Grad. Nakon portala je, u suradnji s NSK Zagreb, pokrenuli i istoimeni podcast koji je još uvijek dostupan na platformama. Upravo novinarski posao, često omalovažavan i degradiran, pokazao joj je da se svi problemi mogu riješiti, koliko god kompleksni bili.

- Ako ne odmahujete rukom i ako u vašem vokabularu ne postoji rečenica 'nemoj se kome zamjeriti'. To je nešto čemu me naučio novinarski zanat te je nešto što je primjenjivo na sve sfere života. Ipak, iz novinarstva sam otišla i ako bih se ikad ponovno vratila, to bi bilo u slučaju da u vodećim televizijskim i medijskim kućama pravila stvarno budu krojena po principu novinarske etike, moralnih vrijednosti i činjenica - objašnjava nam.

Razlike u životu u Zagrebu i Kninu su velike, a Barbaru smo pitali da nam istakne prednosti i mane.

- Pokušat ću to reći u kontekstu svega što se unazad samo deset godina dogodilo u oba grada. Prije deset godina cijela moja generacija, a govorim o generaciji ljudi rođeni poslije Domovinskog rata, je težila k tome da ode iz malih gradova u Split, Zagreb, preko granice. U tim gradovima se napravilo svega i svačega, ali bez glave i repa. U mom slučaju, Zagreb je imao nešto što me kratkoročno privuklo, mogućnost obrazovanja, rada, kojekakvih sadržaja. No, s vremenom su se i mogućnosti obrazovanja i rada i svi ti sadržaji pojavili i u manjim gradovima, ne samo Kninu već i brojnim drugima. Razbio se taj balončić o Zagrebu kao o utopiji. I ne samo to, Zagrebu se unazad nekoliko godina dogodila i loša vlast, dok se - Kninu, konkretno, dogodila najbolja. Pogledajte Knin danas - jedan je od najčišćih gradova u Hrvatskoj. Grad koji je gotovo u cijelosti prilagođen osobama s invaliditetom. Nevjerojatne su pogodnosti za studente. Imaju najmoderniji studentski dom u državi. Pogodnosti za mlade obitelji. Ne znam kad ste zadnji put šetali Kninom, ali ovdje dijete ima priliku postati svjetski fenomen. Jedna Matea Jelić. Daniela. Jedan Marko Čeko. Knin je grad sporta. Knin je centar hrvatskog avanturizma. Knin je primjer kako se iznajmljivači u turizmu udružuju i u sinergiji guraju jedno drugo. Ovdje kad dođete, poslat će vas s jahanja na quadove, s quadova na kajake, s kajaka na nekoliko OPG-ova. Tako se radi turizam. Tako se živi kad jedno pod drugim ne kopa jamu - smatra Barbara.

Foto: MSU Zagreb

Naglašava kako je njezina generacija, postratna, generacija promjena.

- To je generacija koja je odrastala slušajući istinu od strane svojih najbližih s jedne strane i medijske laži i neki mit koji se disperzirao javnim prostorom s druge strane. To je generacija kojoj se više ne mogu vezati oči kojekakvim obećavanjima. Zato pripadnici ove generacije, a govorimo o ljudima u kasnim dvadesetima ili ranim tridesetima, zadovoljstvo ne pronalazi u nekakvim kratkoročnim rješenjima, obećavanjima boljih uvjeta ili slično. Mi smo generacija koja će sebi sama stvoriti te bolje uvjete. Mi smo generacija koja će radije uzeti motiku u ruke nego trpjeti ugnjetavanje. Ova generacija stvara korjenite promjene. Želimo da nam djeca odrastaju na našoj zemlji. Želimo socijalnu pravdu za sve. Želimo pisati uspjehe i iskorijeniti neistine. A znate što znači povratak ruralnim krajevima? Znači fokus. Kada se maknete iz gradske sredine, vi konačno počnete bolje vidjeti, čuti, osjećati i razmišljati. Jer je to ljudska priroda - prirodno je vratiti se prirodi, a grad nam samo svrće pažnju s onog ključnog, a to je vratiti se sebi, na svoje - objašnjava nam.

Knin je u najvećem fokusu javnosti u kolovozu kad je Oluja, no kakav je inače život u Kninu, pitamo je.

- Umjesto da nabrajam, predložila bih, evo, da nam dođete u Knin na jedan vikend. Počnite u centru grada. Popijte kavu u nekom modernijem ili nekom kultnom kafiću, poput A3. Odmah ćete vidjeti da je upravo na tom mjestu rođena hrvatska alternativna scena. Kultura je na tom mjestu pisala povijest. Zatim prošetajte na Kninsku tvrđavu, ali nemojte zaboraviti Interpretacijski centar. Mnogi pomisle samo na utvrdu, a na Kninskoj tvrđavi vas čeka VR, multi-senzorne instalacije, mješovita stvarnost, umjetničke instalacije, digitalizirane arhivske snimke, dječji kutak. Ma, što vam srce poželi! Spustite se ziplineom do nekog od lokalnih restorana ili obližnjih OPG-ova. Probajte te domaće rapsodije okusa i mirisa. Lezite uz Krku ili lezite na Krku - u kajake, osluškujte tok krške ljepotice. Prekinite tišinu i otiđite do Grabarija na jahanje. Galopiranje prekinite adrenalinskom vožnjom po Dinari. I cijeli vikend zaokružite najfinijim vinima iz kraja koji je okružen s devet planina i koji napaja sedam rijeka - nabraja nam ova 28-godišnjakinja.

Foto: Luka Bošnjak

Naš kraj ima dosta toga ponuditi, no čini se da mnogi nisu ni svjesni što sve imamo. Barbara, inače po ocu Kninjanka, a po majci Drnišanka, naglašava da je ona itekako toga svjesna.

- I zato ne idem nigdje. Okej, dakako, voljela bih otići turistički, kao i po primjere dobre prakse, no ovdje ću se uvijek vratiti i primijeniti te iste primjere na lokalnoj razini - kaže nam za kraj.