Posljednjih nekoliko godina više puta su im vukovi napadali stado, a sada su potpuno obeshrabreni. Obitelji s petero djece iz Kistanja, koja živi od stočarstva i proizvodnje sira, napad se dogodio na mlade ovce koje su kupili prije nekoliko tjedana i platili ih za njih velikih četiri tisuće eura.

Prije tri dana su im zaklali i pojeli veliko janje, a sinoć i ovcu.

-Od tih šest pasa koji su jučer bili sa mnom i s blagom, vuk je uspio odvojiti janje i zaklat je na bijednih 20 metara od mjesta na kojem sam se ja nalazila s ostatkom blaga. Isto tako pokraj kuće, na nekih 200 metara od kuće, prije neki dan janje- kaže Huanita Štrbac dok se bori sa suzama.

Njenog supruga su dva vuka već napala gotovo na kućnom pragu, pa strepe i za djecu. Često ih nema tko čuvati, pa ih vode sa sobom u ispašu, ali djeca su vukove znala vidjeti i na putu za školu. Imaju šarplanince, border colije i mladog kangala, ali s obzirom na noćna zavijanja, Štrbci procjenjuju da je vukova na njihovom području barem 30-ak, javlja RTL.

Za dušebrižnike - da, napravio se novi zid, armatura, znači, sve je 'po pe esu', blago ide vani sa psima i uvijek ide vani s jednim ili dva pastira, napominje mlada žena.

Obitelj s pet kćeri živi od uzgoja krava, ovaca i koza i prodaje sira. Stradale dvije mlade životinje su idućih osam do devet godina mogle biti na mužnji, pa Huanita procjenjuje da su izgubili barem 800 eura.

U Kistanjama kažu da su odštete neadekvatne. Za pet grla stoke obitelj Štrbac je jednom dobila 250 kuna odštete, pa to nisu ni prihvatili. Tu odštetu su vratili.

Drugi stočari iz mjesta nisu željeli pred kameru, ali su nam potvrdili da su štete gotovo svakodnevne. Sad već otvoreno sumnjaju i oko nestanka više osoba starije dobi koje nisu bile dementne.

To su bili ljudi stariji od 70 godina.

-Blago se vrati ili ga nađu zaklano, osobe ne nađu nikad. To je nešto što nitko ne spominje i nitko ne povezuje. Činjenica je da mi živimo u nekoj zoni sumraka, u nekom teško crnilu i da nikoga nije briga što se ovdje događa- kaže Huanita o gotovo nevjerojatnim slutnjama jer su puno puta potrage za starcima bile neuspješne.

Oni su od obitelji koja je uz životinje živjela svoj san na selu, sada postali očajni ljudi koji žive u stalnom strahu i stresu.

-Mi smo znali spremiti ručak, skuhat kavu i provest cijeli dan s naših pet kćeri i s blagom i vratit se svi sretni i zadovoljni u kuću. Danas kad mi netko kaže da pustim ovce i koze i krave, radije uzmi nož, pa me satari!- zaključuje mlada žena.

Prebrojavanje jedinki vukova još uvijek nije gotovo, pa koliko ih je službeno, nitko ne zna. Samo znaju da oni više ovako ne mogu živjeti.

Prilog pogledajte ovdje.