Kao ni od obećanja vlasnika šibenskog kluba da će se konačno obratiti medijima, koje je vješto i u širokom luku izbjegavao prilikom zadnjeg dolaska u Krešimirov grad. Podsjetimo, prošlog tjedna u gradskom poglavarstvu na sastanku o sudbini HNK Šibenik obznanjeno je da Željko Karajica i njegova SEH grupacija i dalje žele upravljati klubom sa Šubićevca, bez obzira što je uskraćivanjem licence HNS bacio Šibenčane u 3.HNL-jug (četvrti rang).

Grad je, pak, odlučan da u nekom eventualnom nastavku suradnje bude puno jače i više uključen, ponajprije od upravljanja infrastrukturom i njegovim održavanjem, kao i s omladinskim pogonom. To bi se reguliralo posebnim ugovorom, u što su uključene pravni timovi s obje strane.

Da to neće biti baš lako ostvarivo u praksi, pokazalo se nedavno prilikom dolaska zaposlenika JU Sportski objekti na stadion na Šubićevcu, kada su sanirali dobrano oštećeni i izgoreni travnjak i kojom prilikom je bilo nesuglasica oko preuzimanja ključa prostorija za ostavu potrebnih alata. Upravljanje objektima koje je sukladno ugovorom o koncesiji Grad prepustio privatnim vlasnicima na preko 20 godina je predmet prijepora oko kojega će se još voditi dosta pravne borbe.

Grad se poziva na stavak ugovora po kojem ispadanjem kluba u niže lige, a posebno zanemarivanjem održavanja, može preuzeti upravljanje i održavanje objektima na Šubićevcu i u Crnici. Grad zadržava i pravo na 400.000 eura, polog koji je također dio ugovorne stavke prilikom prodaje kluba privatnim ulagačima.

Čini se da ima dosta nepovjerenja među glavnim sudionicima ove šibenske nogometne priče, a još je uvijek nejasan stav i budući planovi vlasnika Karajice glede ostanka na čelu HNK Šibenik, kluba koji se treba natjecati u 4. rangu, s velikim dugom, bez igrača, trenera, direktora...

Najveće pitanje je ako se i krene u ovaj svojevrsni hibridni sustav upravljanja kluba pa se nakon nekog vremena zaključi da je to neodrživo, što i kako dalje? Potencijalnim odlaskom Karajice iz priče, možda proglašenim stečajem, opet bi se aktivirala priča o osnivanju nove udruge, koja bi bila posve u vlasništvu grada Šibenika i s potpuno novim startom, iz ŽNL-a ili ipak iz 3.HNL-jug, još je nejasno.

HNS-u se do 28. lipnja treba prijaviti s kojim klubom i iz kojeg ranga će se krenuti u novu sezonu. Najgori scenarij je onaj po kojem bi Šibenik ostao čitavu godinu bez bilo kakvog kluba i natjecanja, što je na zadnjem sastanku jasno kao jednu od ključnih točaka svojih zahtjeva postavio gradonačelnik Šibenika Željko Burić.

Grad se u novonastaloj situaciji želi puno jače uključiti i djelovanje kluba, ono što je propustio učiniti prilikom prve prodaje Kolumbijcima pa sada trpi raznorazne posljedice.

Tako primjerice predstavnici Grada žele u djelovanje kluba instalirati nekoliko svojih ljudi, koji, s obzirom da je HNK Šibenik većinski privatni klub, ne bi imali moć odlučivanja, ali svakako jednu savjetodavnu i kontrolnu ulogu. Spominju se i konkretna imena, od Jure Zoričića, koji je već bio direktor kluba u eri kada su klubom upravljala braća Bulat prije prodaje Kolumbijcima, potom Ante Kulušić, bivši igrač Šibenika s desetogodišnjim iskustvom igranja u Turskoj, koji je i dalje vrlo aktivan u nogometu, kao trener i menadžer. Tu bi bio priključen i predstavnik navijača Funcuta, a sve koordinira Dario Kulušić, tajnik sportske zajednice grada i aktivni prvoligaški nogometni sudac. Govori se i o uključenju dodatnih snaga, redom domaćih ljudi (trenera ponajprije koji vole klub i žele se uključiti u ovaj projekt), koji bi volontirali na dobrobit kluba dok se ne stvore pretpostavke za ozbiljniji profesionalni iskorak.

Špekulira se i o novom treneru, a spomenuta grupacija ljudi bi rado na mjestu šefa struke koji bi trebao povući Šibenik prema povratku u vrh domaćeg nogometa vidjela Armanda Marenzija (59), šibenskog trenera koji nikada nije dobio priliku voditi matični klub, a posjeduje sve potrebne reference, ponajprije stručnost i poznavanje stanja u dalmatinskog nogometu.

S druge strane još uvijek aktualna vrhuška HNK Šibenik na mjestu sportskog direktora vidi Stipu Bačelića-Grgića, koji bi na toj poziciji zamijenio Marija Brkljaču. Potonji je nakon odlaska sa Šubićevca preuzeo mjesto u Austriji Klagenfurt, drugog kluba pod vlasničkom kapom SEH-a, koji je ispao u austrijsku 2. Bundesligu i u novu sezonu zbog sankcija Saveza kreće s minus 4 boda!

Tko god se latio te uloge, neće mu biti lako. Nakon ispadanja iz SHNL-a Šibenik je ostao bez kompletnog seniorskog pogona, trebat će se formirati posve nova momčad, uglavnom sastavljena od igrača iz dalmatinskih klubova plus domaći pomladak. A tu također ima problema, jer je svršetkom sezone u HNL-u klub napustio i veliki broj juniora pa je lako zaključiti da će Šibenik za start pogona trebati angažirati između 25 i 30 igrača, vjerojatno i više!

Grad bi na sebe preuzeo funkcioniranje omladinskog pogona, što sukladno zakonu jedino i može, te brigu oko održavanja terena na Šubićevcu i Crnici, što bi fakturirao klubu, ukoliko se ne pronađe nekakav drugi modalitet. Ukratko, trebalo bi osigurati sveukupno oko 1,3 milijuna eura godišnje za održavanje takvog pogona, da bi HNK Šibenik bio konkurentan i krenuo odmah u promociju prema 2. NL, a potom i prema 1. NL...

Cijeli članak pročitajte na SportKlub/N1Info.