17.4℃
Tisno među najskupljim mjestima u Hrvatskoj
Nakon što je Vlada obvezala trgovce da javno objavljuju cijene u dućanima Ekonomski institut došao je do zaključka da su Sali, Starigrad, Vis, Šestanovac, Okrug, Vir, Privlaka (Zadarska županija), Vrsar, Tkon, Gornji Kneginec, Vela Luka, Hvar, Vrsi, Stari Grad i Tisno 15 najskupljih lokalnih jedinica u Hrvatskoj.
Od županija, najskuplji su Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Istarska županija, koje su u prosjeku bile 7,9 posto, 7,4 posto i 5,8 skuplje od najjeftinije Sisačko-moslavačke županije (SMŽ) . U šest najskupljih županija ulaze i Šibensko-kninska (5,7 posto u prosjeku skuplja od SMŽ), Splitsko-dalmatinska županija (5,1 posto u prosjeku skuplja od SMŽ) te Grad Zagreb (5 posto u prosjeku skuplji od SMŽ), prenosi Večernji list.
Najjeftinije županije, pored referentne Sisačko-moslavačke, bile su Koprivničko-križevačka (0,8 posto u prosjeku skuplja od SMŽ), Požeško-slavonska (1,7 posto u prosjeku skuplja od SMŽ), Bjelovarsko-bilogorska (1,7 posto u prosjeku skuplja od SMŽ) te Virovitičko-podravska županija (2,1 posto u prosjeku skuplja od SMŽ).
Analiza analitičara Ekonomskog instituta
Radi se o prvoj analizi koju potpisuju analitičari Ekonomskog instituta Marina Tkalec i Ivan Žilić pripremljenoj nakon što je država obvezala trgovačke centre da objave cijene. Na primjer, proizvod Kefir, proizvođača Vindija, u pakiranju od jednog kilograma, na datum 15. 5. 2025. prodavao se u 738 fizičkih prodavaonica, s ukupno 11 različitih cijena. Minimalnu cijenu od 2,09 eura tražilo je 152 prodavaonica, najčešću cijenu od 2,52 eura naplaćivalo je 198 prodavaonica, dok su maksimalnu cijenu od 3,19 eura tražile četiri prodavaonice.
Slično vrijedi i, primjerice, za proizvod Coca-Cola Zero u pakiranju od jedne litre, za koju autori bilježe 13 različitih cijena, od minimalne 1,30 eura, maksimalne 1,85 eura, do najčešće cijene od 1,48 eura koju je tražilo 168 prodavaonica. Spomenuti proizvod Kefir (Vindija, 1kg), na razini RH na datum 15. 5. 2025. imao je prosječnu cijenu od 2,43 eura, u prosjeku je bio najjeftiniji u Buzetu (2,09 eura), a najskuplji u Gornjem Knegincu (2,75 eura). Čavle se pojavljuju čak pet puta kao najjeftinija opcija, a Baška i Belišće po tri puta.
S druge strane, Sali je najskuplja jedinica lokalne samouprave za četiri promatrana proizvoda, a Komiža i Vrsar za tri. Autori su preuzeli cjenike na datum 15. svibnja 2025. godine 11 maloprodajnih lanaca: Konzuma, Lidla, Plodina, Spara, Kauflanda, Eurospina, Studenca, Tommyja, KTC-a, NTL-a i Metroa. Prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN, 2024.), deset najvećih trgovaca u Hrvatskoj ostvaruje ukupno 86,7 posto tržišnog udjela, a rangirani su kako slijedi: Konzum (između 20 i 30 posto), Lidl, Plodine i Spar (svaki između 10 i 20 posto), zatim Kaufland, Studenac i Tommy (svaki između 5 i 10 posto) te KTC, Trgovina Krk i NTL (svaki do 5 posto tržišnog udjela). Od navedenih 10 lanaca, ne postoje cjenici samo za Trgovinu Krk, ali uključeni su dodatno cjenici Eurospina i Metroa. Ukupno se radi o 8.181.120 cijena 116.419 jedinstvenih proizvoda (barkodova) u 776 fizičkih prodavaonica na razini cijele RH.
Za svaku od županija u Hrvatskoj postoji fizička prodavaonica za koju su cjenici objavljeni, a najviše ih je u Gradu Zagrebu (135), Splitsko-dalmatinskoj (85) i Primorsko-goranskoj županiji (74), dok ih je najmanje u Požeško-slavonskoj (11), Brodsko-posavskoj (13) i Ličko-senjskoj (16) županiji. Također, 24.769 proizvoda (barkodova) pojavljuje se u svim županijama, što je 21,3 posto ukupnog broja jedinstvenih proizvoda na razini cijele RH. Od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave (JLS) u RH, njih 182 ima fizičku prodavaonicu čiji je cjenik objavljen. Iako se radi o relativno slaboj pokrivenosti, u JLS-ovima u kojima postoji prodavaonica čiji je cjenik objavljen živi 76,6 posto stanovništva RH. Jedinstvenih proizvoda koji se pojavljuju u svih 182 JLS-a za koje su podaci dostupni je malo, tek 49, što proizlazi iz neobuhvaćanja manjih prodavaonica Odlukom o obaveznom objavljivanju cijena.
Trgovci su od sredine svibnja obvezni objavljivati cijene iz kategorija: hrana, piće, kozmetika, sredstva za čišćenje, toaletne potrepštine i proizvodi za kućanstvo. Prema ponderima za izračun harmoniziranog indeksa cijena koje objavljuje Eurostat, proizvodi iz tih kategorija u 2025. godini čine 30,6 posto ukupne potrošačke košarice prosječnog kućanstva u RH.
Potaknuta visokim stopama inflacije, posebno hrane, koje Hrvatska bilježi posljednjih godina, te izraelskim modelom kojim se od trgovaca još od 2015. godine zahtijeva javna objava cijena proizvoda, Vlada je uvela novu mjeru iz lepeze mjera kontrole cijena. Cilj mjere je transparentno i jednostavno praćenje promjena cijena koje će omogućiti potrošačima informirane odluke. Mjera je u Izraelu imala pozitivne učinke; a autori navode da su odlukom buhvaćeni supermarketi, hipermarketi, diskontne prodavaonice te cash&carry prodavaonice koji su prema posljednjem dostupnom izvješću Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2023. godinu (AZTN, 2024.) činili 19 posto prodajnih mjesta u Hrvatskoj te čak 72 posto ostvarenih prihoda na tržištu trgovine na malo mješovitom robom. Prodavaonice koje nisu obuhvaćene odlukom uglavnom se odnose na klasične prodavaonice, mini markete, benzinske postaje, kioske i ostale oblike prodaje.
