Pod njezinim vodstvom agencija je realizirala desetke milijuna eura vrijedne projekte u školstvu, zdravstvu, kulturi, infrastrukturi i održivom turizmu, a svaki od njih ima zajednički nazivnik -bolji život u županiji, bilo da je riječ o otoku, zaobalju ili obali. Popričali smo s njom o ciljevima, projektima koji mijenjaju lice županije i o tome kako izgleda svakodnevni rad na unaprijeđenju naše zajednice.

Što vas je motiviralo da se prijavite za poziciju ravnateljice Razvojne agencije? Došli ste iz privatnog sektora u javni, koliko je to u početku pomoglo ili odmoglo?

Nakon gotovo dva desetljeća rada u privatnom sektoru osjetila sam da je vrijeme za zaokret i odlučila sam se prijaviti na natječaj za Ravnatelja, svjesna da mogu iskoristiti svoje dugogodišnje iskustvo i znanje u novom kontekstu, usmjeriti ga prema zajednici u kojoj živimo. Ipak, tu činjenicu smatram velikom prednošću jer nisam bila opterećena procedurama i sporostima koje često obilježavaju javni sektor pa sam pristupila poslu otvoreno i spremna na učenje.

Koji su glavni ciljevi koje ste si postavili za četvrerogodišnji mandat?

Temeljni cilj mi je bio osigurati ravnomjeran regionalni razvoj županije, vodeći računa o specifičnostima priobalja, zaobalja i otoka. Želim doprinijeti smanjenju razvojnog jaza i osigurati da svi građani imaju jednake mogućnosti, bez obzira na to gdje žive. Poseban fokus stavila sam na poboljšanje kvalitete života mladih. Kao majka školarca, svjesna sam koliko su važni uvjeti u školama, kvalitetna sportska infrastruktura i sadržaji za slobodno vrijeme. Paralelno, fokusirani smo na očuvanje kulturne i prirodne baštine te razvoj održivog turizma.

Koji su to trenutno ključni projekti koje Agencija trenutno provodi i planira pokrenuti u bliskoj budućnosti?

Prošlu godinu fokus nam je bio na projektima sektora obrazovanja, odnosno županijskim ulaganjima u obnovu i opremanje županijskih osnovnih i srednjih škola, od kojih se ističu projekti prilagodbe osnovnih škola za odvijanje cjelodnevne škole i jednosmjenski rad. To su projekti na koje sam izuzetno ponosna. Radi se o projektima vrijednosti preko 25 milijuna eura- i to dogradnje i opremanja Područne škole Tribunj, projektima dogradnje školskih sportskih dvorana uz Osnovne škole Rogoznica i Pirovac, velikog kapitalnog ulaganja u rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole Vodice te obnove dvorana OŠ Murterski škoji i SŠ Lovre Montija u Kninu.

Bitno za istaknuti,da je u završnoj fazi i provedba infrastrukturnog ulaganja Regionalnog centra kompetentnosti ARS MECHANICA, ukupne vrijednosti preko 4 milijuna eura čije otvorenje smo nedavno svečano obilježili. Ponosni smo i na Teritorijalne strategije razvoja otoka Šibensko-kninske županije, odnosno pripreme i prijave otočnih razvojnih projekata: projekta uređenja šetnice koja povezuje Prvić Šepurine i Prvić Luku vrijednosti preko 2,3 milijuna eura te projekta posjetiteljskog centra Amphorarium na Murteru, vrijednosti preko 4,5 milijuna eura. U ovoj godini u pripremi su prijave projekata: infrastrukturnog uređenja i opremanja pet kulturno-turističkih lokacija na području Tisnog, te izgradnje multifunkcionalnog društvenog doma — HUB na otoku Prviću.

Važno je napomenuti i projekte koji smo pripremali i koji su odobreni u prošloj godini. Radi se o suradnji sa Lučkom upravom Šibensko-kninske županije, projekti su vrijednosti preko 11 milijuna eura koji uključuju rekonstrukciju luke Murter te dogradnja luke Prvić Šepurine. Zatim projekt ulaganja u cestovnu infrastrukturu Općina Unešić i Promina kao i prijava izgradnje vatrogasnog doma u Unešiću.

Naglasak je također bio i na projektima sektora zdravstva i socijale, krenulo se s provedbom projekata specijalizacije liječnika Doma zdravlja Šibensko-kninske županije (područje Knina i Šibenika), a pripremljeni su i projekti stručnog usavršavanja medicinskih sestara. Prijavljen je i odobren projekt Izrade socijalnog plana Šibensko-kninske županije kojim će osnažiti stručnjake za socijalno planiranje kako bi što kvalitetnije provodili i pratili socijalni plan, a što će utjecati na povećanje dostupnosti socijalnih usluga na području županije.

Isto tako, u okviru našeg Europe Directa Šibensko-kninske županije proveden je jako veliki broj događaja, konferencija i edukacija o politikama, inicijativama, smjerovima i fondovima Europske unije, a uskoro idemo s prijavom za novo 5.-godišnje razdoblje rada Europe Directa. Također u ovoj godini nas očekuju nas nove financijske mogućnosti za razvojne projekte naše županije, prvenstveno ulaganja u energetsku obnovu javnih zgrada, modernizaciju osnovnih škola, razvoj turističke infrastrukture, digitalizaciju usluga lokalne i područne (regionalne) samouprave, opremanje domova zdravlja i zavoda za hitnu medicinu, ulaganja, te jačanja prekogranične suradnje.

Na čemu trenutno radite?

Ovih dana u Razvojnoj agenciji radimo na pripremi projekata u okviru poziva prekogranične suradnje (Interreg) s Italijom, BiH i Crnom gorom. To su projekti vrijedni dva milijuna eura, a koji su usmjereni na razvoj održivog, inkluzivnog turizma, valorizaciju prirodne i kulturne baštine, zaštitu okoliša s fokusom na problematiku divljih odlagališta otpada, zaštitu vodnih resursa, jačanje kapaciteta zdravstvene zaštite, prvenstveno kapaciteta hitne medicine i prekogranične suradnje sustava zdravstva te poticanja poduzetništva u ruralnim krajevima (razvoj ruralnih inkubatora). Svi projekti su nam jednako važni i svakome od njih pristupamo s jednakom odgovornosti pa svoje uspjehe ne volimo mjeriti isključivo u brojkama. Često niste ni svjesni da pišući proračun za neki projekt ustvari baratate sa financijskim iznosima koji se često broje u milijunima eura.

Aktivno znači komunicirate s lokalnim zajednicama, udrugama, poduzetnicima, pa recite nam kako bi ocijenili vašu suradnju?

Značajne su razlike u funkcioniranju, ali moram reći da su nam motivi svima uglavnom slični: svi želimo rast i napredak, ugodan život u svom selu, gradu, općini, želimo čisti okoliš, uređene ceste i puteve, opremljene bolnice, educirane liječnike i pristup institucijama. Kao osoba na čelu institucije koja često djeluje kao posrednik između ta dva svijeta, svakako mislim da uvijek ima mjesta za napredak, ali zadovoljna sam smjerom u kojem stvari idu i odnosima koje sam do sada uspjela izgraditi. Imam redovnu komunikaciju sa županijskim upravnim odjelima i sve naše aktivnosti koordiniram sa županijskom administracijom. Jedna od prvih stvari koje sam odradila u prvim mjesecima nakon dolaska je bilo upoznavanje sa općinskim načelnicima, odlazak na njihova područja i razgovor o njihovim problemima, planovima i željama. Važno je shvatiti da nisu svi u istim pozicijama: veći gradovi poput Šibenika imaju specijalizirane odjele i iskusne zaposlenike za obavljanje poslova pripreme i provedbe projekata kojima financiraju mnogo svojih investicija, dok za razliku od njih mnoge naše općine nemaju dovoljno ljudskih ni financijskih kapaciteta da bi samostalno realizirali takve projekte. Tu uskačemo mi.  

Iz EU fondova povlačite milijune eura, postoje li prepreke s kojima se suočavate i kako ih prevladavate?

Mi smo tim ljudi koji nije ispred reflektora, već smo pozadinski igrači, zatrpani papirima, excel tablicama, ograničeni rokovima, tim ljudi koji projekte pripremi i nakon odobrenja najčešće preda na provedbu partnerskim institucijama. Ponekad i provodimo te projekte u ulozi nositelja ili partnera, ili u ime nositelja što je najčešće slučaj kad pišemo prijave za Županiju i njene ustanove. Proces pripreme prijave nekog projekta za financiranje definitivno je najizazovniji dio našeg posla. Svoj posao obavljamo ograničeni definiranim rokovima, uvjetima i raznim drugim ograničenjima, praćen je stresom i uzbuđenjima u svim fazama, čak i onda kad iz bilo kojeg razloga projekt ne bude odobren za financiranje. Ali svakako smo ponosni na svaki naš projekt, a naravno rezultati su tu. Najveća nagrada su nam definitivno sve pozitivno ocijenjene prijave, pa nas tako uskoro očekuje provedba dva velika strateška prekogranična razvojna projekta, vrijednosti preko milijun eura, kojima će se adresirati zajedničke potrebe između Italije i Hrvatske. Radi se o strateškom projektu BRAVE kojim će se nastaviti ulaganje u sektor akvakulture na području županije putem nabave specijalizirane opreme za potrebe rada Centra za razvoj marikulture koji se nalazi u Uvali Sv. Petra , inače Centar je ove godine dobio nagradu kao najbolji EU projekt u kategoriji 'Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici', te strateškom projektu ADRIACTIVE putem kojeg će se uspostaviti tematska biciklistička staza/ruta u zaleđu Šibensko-kninske županije (govorimo o području osam potpomognutih općina).

U razvojnoj agenciji imate 22 ljudi različitih profila, kakva je atmosfera u radnom okruženju?

Tu su ekonomisti, profesori, informatičari, biolozi, inženjeri — ne postoji idealna niti definirana stručna sprema za obavljanje ovih poslova. Često se dogodi da u jednom mjesecu jedna osoba radi na projektima pripreme rekonstrukcije zgrade, obnove škole, specijalizacije liječnika, izgradnje biciklističke staze pa do opremanja centra za marikulturu. Dakle, naglasak je da idealne osobe za rad u našoj instituciji moraju imati dovoljno širine i spremnosti za usvajanje novih znanja jer je vjerojatno da neće raditi samo u području rada svog primarnog obrazovanja. Dolaskom u Razvojnu agenciju zatekla sam tim iskusnih i vrijednih ljudi koji svoj posao rade odgovorno i u tišini bez velike medijske pompe, da se tako izrazim. Vesela smo ekipa, ima tu puno rada, ali svakako i smjeha i timskog rada, što se vidi po našim projektima koji se u svakom slučaju timski odrađuju.

I za kraj recite nam koja je vaša vizija uloge Razvojne agencije u oblikovanju budućnosti Šibensko kninske županije?

Cilj nam je uravnotežen regionalni razvoj koji mladima nudi uvjete za ostanak i povratak — kroz bolju obrazovnu i sportsku infrastrukturu, sadržaje za slobodno vrijeme i zajednicu u kojoj mogu živjeti, raditi i osnivati obitelji. Fokus je i na očuvanju kulturne i prirodne baštine, razvoju održivog turizma i akvakulture, te jačanju klimatske otpornosti. Potičemo malo i srednje poduzetništvo, inovacije i suradnju javnog, privatnog i obrazovnog sektora. EU fondove vidimo kao sredstvo za strateške promjene u infrastrukturi, školstvu, zdravstvu i društvu općenito. Cilj je stvoriti pametnu, uključivu i održivu županiju – od obale do zaleđa i otoka.