Također, Šibensko-kninska županija ističe se bogatstvom zaštićenih prirodnih i kulturnih lokaliteta i to dva Nacionalna parka, tri parka prirode, dva UNESCO lokaliteta – Tvrđava sv. Nikole i Katedrala sv. Jakova te čak 56 područja unutar europske ekološke mreže NATURA 2000.

-Ova iznimna baština nije samo naš ponos, već i velika odgovornost. Naša je misija čuvati prirodne ljepote i kulturna blaga, štititi bioraznolikost te promicati održivo korištenje prirodnih resursa na dobrobit sadašnjih i budućih generacija – poručili su iz JU Priroda.

Podsjetimo, u današnjim granicama, utemeljena je 1997. godine te zauzima površinu od 2994 km².[1] Njezina prethodnica je Šibenska županija, osnovana 15. travnja 1993. godine na području bivših općina Šibenik i Drniš.[2] Godine 1997., dvije godine nakon oslobođenja okupiranog područja Republike Hrvatske, raspuštena je Zadarsko-kninska županija i grad Knin ulazi u sastav Šibensko-kninske županije.

Županijska skupština je konstituirana 17. svibnja 1997. u Kninu zbog čega se upravo danas obilježava Dan Šibensko-kninske županije. Obuhvaća površinu od 5.670 km², od čega 52,62% otpada na kopneni dio, a 47,37% na morski dio. Podjeljena je na 5 gradova: Šibenik, Knin, Vodice, Drniš, Skradin i 15 općina: Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić. Grad Šibenik je najveći grad i središte županije. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u županiji živi 96.381 stanovnika.