Kako bismo olakšali posao biračima, ŠibenikIN je svim kandidatima postavio nekoliko istih pitanja, a njihove odgovore objavljivat ćemo iz dana u dan, sve do zadnjeg dana kampanje, odnosno do izborne šutnje, koja nastupa 17. svibnja.

Jeste li za gradnju energane na Bikarcu? Ako jeste zašto, ako niste zašto i koja je vaša alternativa za zbrinjavanje otpada?

Tonči Restović (SDP, Možemo!)

Moram naglasiti da uz sve svoje iskustvo koje imam u području zbrinjavanja otpada (vodio sam inspekciju zaštita okoliša, kao pomoćnik ministra), ne vidim jasan benefit od gradnje energane na Bikarcu (koja je prevelik pogon samo za otpad s područja našeg grada, a preopasan s otpadom iz cijele županije). Ali, da se ne lažemo, taj projekt je, kao uostalom svi o kojima je Burić govorio, osuđen na propast. Problem je što će nas ovaj koštati tri milijuna eura na koje nas je Burić obvezao protivno zakonskim propisima.

 Mario Kovač (Domino, Hrvatski suverenisti)

Prema mojem mišljenju  rješenje je ulaganje u sustav odlaganja i recikliranja otpada. Po riječima direktora Bikarca Roberta Podruga, koje je nedavno izgovorio, u Šibeniku se reciklira samo 20 posto otpada i umjesto da se radi na izgradnji sustava za njegovo učinkovito prikupljanje i preradu predlaže se suspektni projekt izgradnje energane.

To je moj stav s presice održane 4. travnja prošle godine. Isti stav zastupam i danas jer je odluka o izgradnji spalionice smeća na Bikarcu znak neuspješno organiziranog sustava odlaganja i recikliranja otpada. Godinama smo slušali najave o realizaciji projekta CGO Bikarac kao rješenju za nastupajuća desetljeća, a sad imamo ideju o tzv. "energani". Energana ima smisla ukoliko postoje korisnici proizvedene,  prvenstveno toplinske, energije iz otpada i ako postoji  toplinarska infrastruktura za dostavu te energije do njih ( koja je izuzetno skupa). U našem slučaju nemamo niti jedno niti drugo. I na koncu praktično je dokazano da se takve pogone isplati graditi u najvećim urbanim centrima kao što je recimo Bolzano u Južnom Tirolu ili recimo u Splitu kao najvećem urbanom centru Dalmacije koji to evidentno ne želi li pak možda Zadru kao drugom po veličini centru. Nama bi, navodno, bilo skupo voziti svoj otpad u Split ili Zadar, a njima koji su puno veći proizvođači otpada to ne bi bilo skupo? Protiv sam tog projekta i u krajnjoj liniji sam za provođenje  obvezujućeg referenduma o spalionici otpada.

 Marin Koudela (Most, HSLS, HSP, BUZ)

Već nekoliko mjeseci uporno upozoravamo i iznosimo u javnost brojne činjenice o spalionici otpada na Bikarcu koja se ne smije realizirati. Kad preuzmemo vlast u Gradu, poduzet ćemo sve pravne i fizičke aktivnosti vezane za zaustavljanje spalionice kao i saniranje posljedica već učinjene štete po tom pitanju. Što se tiče alternativnog rješenja takvom pogonu, postoji višestruko bolja, zdravija i učinkovitija varijanta koju smo predstavili na prezentaciji našeg programa. Riječ je o jednostavnoj verziji sustava za gospodarenje komunalnim otpadom koje je izradio fizikalni kemičar, nekadašnji predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, prof. dr. sc. Stanko Uršić.

Željko Burić (HDZ, HDS, DP)

Energetska oporaba otpada je model koji se vrlo uspješno primjenjuje u razvijenom svijetu. Šibenik izrađuje studiju koja će pokazati oportunost ovakvog projekta na našem prostoru. Osobno sam pobornik razvoja, ali isto tako, kad su u pitanju interesi Šibenika, ne pristajem na kompromis.

Iris Ukić Kotarac (Nezavisna lista Stipe Petrina)

Apsolutno protiv. Spalionica otpada nije rješenje nego prijetnja zdravlju ljudi, turizmu i okolišu. Alternativa je decentralizirani sustav gospodarenja otpadom 'Zero waste' sustav u kojem građani plaćaju po modelu 'plati koliko baciš', dakle, sortiranje, reciklaža, kompostane i lokalne tehnologije obrade uz snažan nadzor, edukaciju i EU fondove – a ne spalionica kao izgovor za 'stranačke investicije' i profit.

Lucija Cvitan (kandidatkinja grupe birača)

Naglasila sam već ranije pa ću sad i ponoviti da se mora održati javna rasprava s nezavisnim stručnjacima koji omogućuju građanima da budu informirani o svim aspektima projekta, uključujući koristi, rizike i mjere zaštite. Nezavisni stručnjaci imaju sposobnost procijeniti utjecaje spalionice na zdravlje, okoliš i gospodarstvo, čime se osigurava da se svi aspekti uzmu u obzir. Ta javna rasprava omogućuje našim građanima priliku u kojoj mogu iskazati svoja mišljenja i prijedloge, a to će svakako pomoći u oblikovanju projekta na način koji bolje odgovara potrebama zajednice. Provođenje referenduma osigurava veći legitimitet i podršku zajednice. Osiguravajući javni dijalog koji je nužno potreban, stvara se razumijevanje između vlasti i građana, što vodi ka suradnji održivijih rješenja.