Jedni ste od rijetkih koji je glasno protiv energane iliti spalionice na Bikarcu. Zašto?

Na ovu temu sam više puta iznosio stajalište . Iskoristio sam i posljednji održani aktualni sat u Saboru RH te sam postavio pitanje resornoj ministrici Vučković na aktualnom satu o strategiji upravaljanja otpadom u RH. Kružni tok gospodarenja otpada nakon što prođu faze odvraćanja , ponovne upotrebe i recikliranja u jednoj svojoj fazi zaista ima spaljivanje ostatka otpada no postavlja se pitanje koliko mi takvih spalionica trebamo u RH i na kojim lokacijama. Kao župan jako ću se postaviti protiv da takvo postrojenje bude u županiji, i to za cijelu regiju, sa dva nacionalna parka i parkom prirode Dinara . Mi smo najmanji proizvođač otpada u regiji jer imamo najmanji broj stanovnika i po dva jasna kriterija mi nismo pozicija za spalionicu. Kao koalicija zalažemo za pristup koji zagovara prof.dr.sc. Stanko Uršić koji je zasnovan zdravstveno i ekološki. Obuhvaća induvidualne ugovore svih korisnika koji dobijaju vlastitu karticu koja im omogućuje preuzimanje označenih vrećica određene boje, pristup spremištu s posudama za odvojeno prikupjanje otpada, a optički čitači bilježe svako odstupanje od ugovorenog za što korisnici dobijaju račun. Učinkovit, ekološki i cjenovno prihvatljiv i znanstveno osnovan. Spalionicu nemamo u prostornom planu županije niti Bikarac funkciju termičke obrade otpada. Oni koji to misle mijenjati nakon izbora u prostornom planu nisu i nemogu biti naši partneri. Lokalni izbori 18.5 su svojevrsni referendum i o ovom pitanju.

Predstavite nam vaš plan za Drniško polje.

Poljoprivreda je važan segment u našem programu zdrave i bogate županije. Osim individualnog pristupa i subvencija OPGovima koji se bave poljoprivrednom djelatnosti trebamo se pokrenuti i šire. Petrovo polje kod Drniša nikako da preuzme ulogu žitnice Dalmacije, uvijek je u planovima nikad u realizaciji. Tu imamo nekoliko izazova no oni su riješivi. Prvi je navodnjavanje, pa ako je izgradnja akumulacije i brane zbog zaštite ribice dalmatinske gaovice nedostižan možemo ići sa kopanjem bunara. Drugi izazov je okrupnjavanje manjih parcela, no novi zakon o komasaciji koji je u donošenju bi upravo mogao biti rješenje. U Zapadnoj Europi izvandredno funkcioniraju zadruge čime bi se uz neospornu kvalitetu iz nezagađenog tla dobili i kvanitetu/količinu sa kojom bi mogli biti konkuirentni na tržištima. Prvo veliko tržište je udaljeno svega 30 kilometara u našem priobalju gdje se nalaze turistički kapaciteti. Na našoj listi imamo dva diplomirana inžinjera agronomije Antonio Marin i Ivca Kosor koji su pravi ljudi za pokretanje ovog programa

Saborski ste zastupnik, možete u miru 'uživati' u toj funkciji. Što vas je motiviralo da se kandidirate za župana?

Kao saborski zastupnik svakako nisam da uživam već da radim aktivno u donošenju svih zakonskih akata. U jesenskom zasjedanju Sabora bio sam među pet najaktivnijih zastupnika. Sve što sam radio u životu radio sam sustavno i sa pripremom, a tako mislim raditi i kao župan . Prije svega čovjek sam svoga kraja, i nakon završenog fakulteta u Zagrebu nisam ni časa dvojio gdje ću nastaviti živjeti i podizati svoju obitelj. Uvijek sam bio tu iako sam dosta putovao jer sam radio u globalnim tvrtkama. Tako i sad u svojoj punoj zrelosti, iskustvom i u politici i u gospodarstvu držim da mogu pomoći svojoj županiji da preokrenemo negativne trendove. Demografska slika nije dobra što je nespojivo sa zdravom i bogatom županijom. Kandidatura je najvećim dijelom time i isprovocirana sa čvrstom željom da pokrenemo potencijale koje neosporno imamo i da županijsku upravu učinim učinkovitijom, a usluge koje trebamo pružati našem stanovništvu kvalitetnije i dostupnije.

Ako postanete župan, hoćete li se odreći saborske fotelje?

Kako je saborski mandat nespojiv sa dužnosti župana naravno da ću biti samo i jedino župan. Sav svoj potencijal i znanje, kao i moga tima staviti ću u funkciju upravljanja županijom da stvaramo prosperitetnije i kvalitetnije uvjete kako za naše stanovništvo. Jednako tako i za investitore koji nam pokucaju na vrata, ali i koje proaktivno budemo pozivali da svoje projekte ako su dobri razvijaju kod nas.

Ako budete jezičac na vagi, kome ćete dati povjerenje?

Ne razmišljam o nikakvim političkim kalkulacijama, usredotočen sam na kampanju na susrete sa ljudima i spremam se preuzeti odgovornost vođenja županije. Svi koji će prihvatiti program zdrave i bogate županije dobrodošli su, svi će biti pozvani na suradnju.

Recite nam malo o vašem gospodarskom programu

Gospodarstvo Šibensko kninske županije ne može biti samo usredotočeno na turizam bar ne sa ovakvim sezonskim karakterom. Nadogradnja je u zdravstvenom turizmu kojega možemo razvijati na prostoru sadašnje bolnice nakon izgradnje nove. Ljudi 'zlatne dobi' iz Europe ali i svijeta ulagali su u mirovinske fondove i upravo je to ciljana skupina koja putuje izvan sezone. Oni žele vidjeti nešto novo, novu kulturu uživati u miru i prirodi ,a također napraviti određene specijalističke preglede i zdravstvene diajagnostike. Mi imamo sve dva nacionalana parka, par prirode Dinaru, dva Unesco spomenika, utvrde i toliko toga na relativno malom prostoru. Idealna smo destinacija za takav vid turizma. Infrastrukturu imamo, a sa ovakvim programom privući ćemo i neophodne kadrove liječnike i drugo medicinsko osoblje kao i osposobjene turističke radnike vodiče animatore i dr. Time ćemo podići i kvalitetu zdravstvene usluge domicilnog stanovništva.

Kako biste unaprijedili prometnu infrastrukturu u županiji?

Prometna interna povezanost u županiji je dakako jedan od prioriteta. Brza cesta Šibenik-Drniš-Knin koja se nažalost otvara uvijek pred izbore od posebnog je značaja. Samo zaobilaznica Drniša i premošćavanje kanjona Čikole, skratilo bi put od Šibenika do Knina i dalje prema BiH za velikih 15 minuta. Spoj na A1 od Vrpolja sada izlaz Danilo prema Šparadićima približilo bi Primošten i Rogoznicu kao naša važna turistička središta autoputu, a u isto vrijeme anulirali tranzitni promet kroz Brodaricu, Grebašticu i Žaborić. A to je dakako i sigurnosno pitanje. Davao sam i amandmane na proračun na ove teme kao i na sjevernu zabilaznicu Knina koja je i ekološki prihvatljivija od južne a i procjene govore pet puta jeftinija. Također treba voditi računa i o povezivosti naših otoka, pa kako smo pristupili realizaciji autobusnog povezivanja najudaljenijih mjesta sa ŠiK busom u razradi je incijativa da na sličan način preko Lučke uprave Šibensko kninske županije uvedemo dodatne linije nevezane za Jadroliniju da naši otoci budu gušće povezani sa obalom. Mnogo inicijativa i programa sam razradio sa svojim timom, a mnoge od gore nabrojanih treba žurno pokrenuti!