Kampanje su u punom zamahu i trajat će do 17. svibnja, kada nastupa izborna šutnja. Kako bismo olakšali posao biračima, ŠibenikIN  je svim kandidatima za župana postavio nekoliko istih pitanja, a njihove odgovore objavljivat ćemo iz dana u dan, sve do zadnjeg dana kampanje.

Jeste li za gradnju energane na Bikarcu? Ako jeste zašto, ako niste zašto i koja je vaša alternativa za zbrinjavanje otpada?

Petar Baranović (SDP)

Imamo obavezu zbrinjavati svoj otpad sukladno najboljim praksama i to je neupitno! Međutim, zašto je Šibenik skočio prvi u tu priču kad se zna da je najveći proizvođač otpada u Dalmaciji naša susjedna Splitsko-dalmatinska županija?  Zašto bismo mi, na svega nekoliko kilometara od ruba grada, prihvatili čitav otpad iz Dalmacije? Gdje će se spaljivati otpad iz Lećevice? Čitajući zapisnike sa skupštine Splitsko-dalmatinske županije dolazimo do informacije da je plan takav da to spaljivanje bude na Bikarcu. Hoće li Šibenik, ako se to ne realizira, ostati bez tri milijuna eura koliko stoji u bjanko zadužnici koju je Grad potpisao s Fondom?  Kada dobijemo odgovore na sva ova pitanja onda možemo dalje razgovarati o načinu zbrinjavanja otpada. A polazišna točka zbrinjavanja svakako treba biti što veća reciklaža, za što imamo sve potrebne uvjete.

Paško Rakić (HDZ, HDS, HSS, DP)

Regionalni centar Bikarac je primjer uspješnog EU projekta i regionalnog modela gospodarenja otpadom. Split, Zagreb, Dubrovnik i da ne nabrajam sve ostale su godinama iza nas i zbog toga ih očekuju ozbiljni problemi, financijski i ekološki.

U ovom trenutku nemamo dovoljno informacija, nemamo studiju i ni mišljenja stručnjaka. Za par godina, kad budemo imali sve podatke onda možemo razgovarati, savjetovati se s građanima i donositi odluke u interesu ljudi koji ovdje žive. Ipak i u međuvremenu gradovi, općine i županija imaju posla. Moramo se baviti primarnom selekcijom otpada, reciklažom i digitalnim sustavom kontrole.

Florijan Žižić (Nezavisna lista)

Ovog trenutka naša prostorno- planska dokumentacija ne predviđa energanu i sigurno je da je ja kao župan neću ni predložiti ukoliko oko njene izgradnje ne bude široki pozitivan konsenzus. Ovog trenutka on ne postoji jer je pravih dostupnih informacija premalo. Kao alternativu spalionici, predložio bi konkretno rješenje koje primjenjuju najrazvijenije zemlje EU, a to je zbrinjavanje otpada metodom Anaerobne digestije koja se smatra održivom opcijom za gospodarenje otpadnom biomasom zbog proizvodnje obnovljive energije i recikliranja nutrijenata.

Ivica Ledenko (Most, HSLS, HSP, BUZ)

Na ovu temu sam više puta govorio u Saboru i postavio pitanje resornoj ministrici na aktualnom satu. Naime kružni tok gospodarenja otpada nakon što prođu faze odvraćanja , ponovne upotrebe i recikliranja u jednoj svojoj fazi zaista ima spaljivanje ostatka otpada no postavlja se pitanje koliko mi takvih spalionica trebamo u RH i na kojim lokacijama. Kad postanem župan jako ću se postaviti protiv da takvo postrojenje bude u županiji sa dva nacionalna parka i parkom prirode Dinara . Mi nismo najveći proizvođač otpada u regiji dapače sa najmanjim brojem stanovnika najmanje otpada proizvodimo i po dva jasna kriterija mi nismo pozicija za spalionicu. Kao koalcija zalažemo za pristup koji zagovara prof.dr.sc. Stanko Uršić koji je zasnovan zdravstveno i ekološki. Obuhvaća induvidualne ugovore svih korisnika koji dobijaju vlastitu karticu koja im omogućuje preuzimanje označenih vrećica određene boje, pristup spremištu s posudama za odvojeno prikupjanje otpada, a optički čitači bilježe svako odstupanje od ugovorenog za što korisnici dobijaju račun. Učinkovit, ekološki i cjenovno prihvatljiv i znanstveno osnovan. Ponoviti ću spalionicu nemamo u prostornom planu županije niti Bikarac funkciju termičke obrade otpada. Oni koji to misle mijenjati nakon izbora u prostornom planu nisu i nemogu biti naši partneri.