Na Dan planeta Zemlje na Bikarcu govorili o energani i zaštiti okoliša: 'Nema tajni'

U povodu Dana planete Zemlje direktor šibenske tvrtke Bikarac Robert Podrug, gradonačelnik Željko Burić i zamjenik direktora Fonda za energetsku učinkovitost Mirko Budiša održali su konferenciju za novinare na temu 'Zablude i činjenice: Kako energane doprinose zaštiti okoliša i planeta Zemlja'.
- Naši radni procesi dospjeli su u predizborni vrtlog kao nešto negativno, a mi, osim ove svoje redovite djelatnosti, obrade otpada, radimo tri nadogradnje u ovome centru. Jedna je zatvaranje plohe, koja je bila korištena do otvaranja ovog centra i nove plohe. Drugo je izgradnje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad i obradu građevinskog otpada, a treća je izrada projektno-tehničke dokumentacije za eventualnu buduću energanu u kojoj bismo upotrijebili ovo što je iza nas, a to je gorivo iz otpada, koje nastaje kao produkt mehaničke obrade otpada – kazao je Podrug, direktor tvrtke Bikarac,
Gorivo iz otpada Bikarac zbrinjava se tako što ga se otprema u cementaru Našice i plaća 192 eura po toni.
- Na godišnjoj razini ovog goriva iz otpada mi proizvodimo oko 4.500 do 5.000 tona plus oko 15.000 tona goriva druge kategorije, tako zvanog SRF-a koje je još uvijek zakonski dozvoljeno odlagati. To je znači ukupno godišnje 20.000 tona potencijalnog materijala koji bi se mogao energijski uporabiti. Prvi je benefit da to ne plaćamo nekome da nam to preuzme. To će na godišnjoj razini, kad zakonski prestane biti moguće ga odlagati, koštati između tri i četiri milijuna eura. Sad plaćamo za zbrinjavanje SRF-a oko 800 tisuća eura godišnje, što nam trenutačno sufinacira Fond. Zbog svega toga energana je rješenje kako bismo sve skupa mogli iskoristiti, a benefit je da više ne bismo plaćali zbrinjavanje te proizvodnja energije koju ćemo moći prodati – pojasnio je.
Smeće koje stvara čovjek je ugroza opstanka ljudskog roda, a gradonačelnik Burić podsjetio je da je konferencija simbolično sazvana u 5 do 12, na Dan planete Zemlje, zbog vrlo jasne poruke.
- Naša obveza je smanjiti volumen miješanog komunalnog otpada. Grad Šibenik, sve jedinice lokalne samouprave plaćaju tzv. stimulativnu kaznu ako se količina otpada ne smanjuje. Usprkos svemu što ste čuli od direktora Bikarca, volumen miješanog komunalnog otpada grada Šibenika raste, umjesto da se smanjuje. Šibenik je otišao najdalje u postupku zbrinjavanja svojeg otpada. Sada stojimo na indiferentnom materijalu koji je gorivo, a ne smeće. Isto to će se događati danas, sutra u susjednim županijama- kazao je.
Trenutno se radi na zatvaranju kompletnog ciklusa.
– To jest potencijalna energana, za koju trenutačno traje samo procedura odabira onog koja će napraviti studiju i dati odgovor koji nas sve zanima. Što to je, je li to moguće, isplativo, ima li štetnog utjecaja na okoliš. Tek tada ćemo moći pričati o daljnjoj fazi i eventualnoj izgradnji. Sve ono što studija pokaže, naravno da ćemo to komunicirati, kontaktirati, pokazati, u prvom redu svim mojim sugrađankama i sugrađanima. Nema tajni, nema nikakvih opskurnih tema – istaknuo je gradonačelnik Burić.
Komentirao je i političare koji kažu da za energanu treba raspisati referendum.
– Referendum može biti oblik, ali kad ga raspisujete, onda pitanje mora biti jasno. Pitanje mora biti onako da svi građani znaju o čemu na potencijalnom referendumu odgovaraju. Nažalost, jesmo u predizbornoj kampanji na lokalnoj razini, ali ova tema, govoriti bez činjenica, bez argumenta, iz neznanja, je društveno opasna. Jer jednostavno to ne odgovara istini. Čuju se izjave koje, ja mogu slobodno reći, uznemiruju građane jer ih se dezinformira. S kojim ciljem? Vlastitog probitka i eventualno dobivanja glasa. Odgovorno vođenje politike mora biti jasno i transparentno – zaključio je Željko Burić.
Gradonačelnik je na konferenciji zagazio u gorivo iz otpada, uzeo ga u ruku i upozorio da neki time prijete zdravlju građana.
– Alternativa ovoj ruci, po sadašnjim troškovnicima, je četiri milijuna eura godišnje, koje će građani Šibenika, ne Bikarac, nego građani Šibenika i gospodarstvo Šibenika platiti – naglasio je.
Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda podsjetio je da samo u Hrvatskoj godišnje nastaje 1,8 milijuna tona komunalnog otpada te da se 52 posto od toga još uvijek odlaže na odlagalištima.
– Otpad trebamo promatrati kao resurs, kao sirovinu, ne kao smeće i zbog toga smo podržali nastojanja i Bikarca, i grada Šibenika, da se sufinancira jedna projektno- tehnička dokumentacija, koja će pokazati opravdanost izgradnje jedne energane kojom bi zapravo doprinijeli da i ovo brdo koje vidimo iza nas, da se iskoristi u proizvodnju električne energije - rekao je.