Projektom, za koji je naša županija dobila 61 milijun kuna bespovratnih sredstava iz Europskih fondova, prostor 'šibenskog importanea' kod željezničkog kolodvora u Šibeniku će se rekonstruirati i opremiti te konvertirati u moderni strukovni centar s brojnim radionicama za strukovno obrazovanje u kojem će svoje vještine i kompetencije stjecati učenici strukovnih škola u cijeloj Dalmaciji.

Nositelj cjelokupnog projekta je Industrijsko-obrtnička škola Šibenik koja ga od 2019. godine realizira uz značajnu tehničku podršku Razvojne agencije Šibensko- kninske županije. 

- Šibensko-kninska županija, osim turizma, svoju viziju razvoja usmjerila je na razvoj industrijske proizvodnje. Danas smo ovdje kako bi potpisali ugovor o Regionalnom centru za tri županije, a ovim projektom dobit ćemo iznimnu infrastrukturu. Šibensko-kninska županija uključit će se s oko šest milijuna kuna jer je došlo do promjena na tržištu građevinskih radova i iznos predviđen troškovnikom nije dovoljan. Na idućoj Skupštini idemo s prijedlogom proračuna kako bi osigurali ta dodatna sredstva kojim ćemo uspješno završiti projekt. Moram se zahvaliti Industrijsko-obrtničkoj školi i Razvojnoj agenciji koja je doradila prijavu i koja će i dalje sudjelovati u predviđenim aktivnostima. Isto tako zahvala ide i projektantima koji su imali obzira prema energetskoj učinkovitosti, a buduće zeleno i digitalno postrojenje  bit će na korist ne samo gradu Šibeniku, već čitavoj županiji - kazao je župan Marko Jelić.

Cilj je do 2023. uspostaviti regionalni centar za strukovno obrazovanje u strojarstvu koji će omogućiti učenicima stjecanje znanje i vještina koje odgovaraju na aktualne i buduće potrebe poslodavaca i gospodarskih subjekata za kadrovima iz sektora strojarstva na području cijele Dalmacije.

U pothodniku će se tako uspostaviti radionice za brodomehaniku, automehaniku i dijagnostiku, za autooptiku i vulkanizerstvo, za autolimariju, limariju i bravariju, za kućne instalacije, za pneumatiku, hidrauliku i mehatroniku…

Prva i druga faza projekta provode se paralelno na način da prva obuhvaća infrastrukturnu rekonstrukciju i nabavku strojeva za radionice a druga uspostavu upravljačke strukture te reorganizaciju i oživljavanje centra uvođenjem novih strukovnih programa za čiju provedbu će se najprije obučiti nastavni kadar a zatim i učenici.

- Razvojna agencija u projektu je od 2019. godine u svojstvu tehničke podrške nositelju projekta, Industrijsko-obrtničkoj školi. Kada je otvoren prvi poziv od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, škola je na osnovi evaluacije 'iskočila' kao jedna od najboljih kada govorimo o strojarstvu, ne samo u županiji, već na razini države. Krenula je zajednička priča, od određivanje lokacije, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i u konačnici provedbe. Veliki je pritisak raditi ovako kompleksan projekt i možemo zaključiti da samo sa zadnjom nabavom izvršili 90 posto ukupne nabave. Do 2023. očekuje nas veliki posao, a moram istaknuti da smo imali veliku i snažnu ekipu iz Razvojne agencije pa je tako čak osam djelatnika u različitim fazama radilo na projektu- rekla je Mira Lepur, ravnateljica Razvojne agencije Šibensko-kninske županije.

Županija ih je konstantno pratila, kako sadašnja tako i bivša administracija, jer su shvatili stratešku važnost projekta u koji su uključene i privatne organizacije.

Budući Centar bit će namijenjen nadogradnji u struci, specijalizaciji, obrazovanju odraslih bez kvalifikacija u suradnji s HZZO-om, povećanju kompetencija školskih radionica, te osposobljavanje nastavnika stručnih predmeta na području tri županije, našoj,  Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj.

- Ovo je jedan od trenutaka koji mi kao projektanti silno priželjkujemo jer smo svjesni truda potrebnog da se iznjedri jedan ovakav projekt. 'Šibenski importane' već dugo stoji devastiran i zapušten, javljalo se tu puno ideja kako ga iskoristiti, a kad su se pokazale smjernice vezane uz školu i što bi se tu moglo realizirati, zagrizli smo i unijeli se u projekt u suradnji s profesorima koji su nam davali smjernice.  Ono što je bitno spomenuti je da ovdje pričamo o prostoru koji je prolazan i imali smo izazov kako ga savladati i kako da RCK bude cjelovita jezgra, a da ne prekinemo funkciju prolaza. Rodila se ideja da napravimo prolaz u Centar, novi pothodnik koji neće prekinuti pješački koridor. Ovo je veliki posao i vjerujem da ćemo sve završiti u predviđenom roku i sljedeće godine prošetati kroz nove prostorije - kazala je Ljiljana Čorović-Grubišić, glavna projektantica tvrtke Arhikon.

Luka Nikolac, direktor tvrtke Inovator, naglasio je da je projekt velik, ali da su oni spremni za njega te da će u roku od dva tjedna na gradilištu biti bager koji će početi prve radove.

Inače, uz projekt Regionalni centar kompetentnosti 'ARS MECHANICA' kojim će se izgraditi sam centar, provodi se i projekt 'ARS MECHANICA za nove kompetencije' čiji je cilj osnažiti kompetencije odgojno-obrazovnih djelatnika, učenika i odraslih polaznika Regionalnog centra kompetentnosti (RCK) u podsektoru strojarstva za Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju u skladu s potrebama tržišta rada regije, te uspostaviti suradnju s ustanovama za strukovno obrazovanje u RH i EU, Visokim učilištima i gospodarskim sektorom regije, ali i šire.

U sklopu projekta 'ARS MECHANICA za nove kompetencije' održane su tako brojne edukacije i usavršavanja nastavnika te početkom lipnja događanje 'Dan otvorenih vrata' čiji je cilj bio upoznati učenike s programima Industrijsko-obrtničke škole Šibenik koja je u srpnju 2018. imenovana regionalnim centrom kompetentnosti za podsektor strojarstva. Prošli tjedan u Industrijsko-obrtničkoj školi Šibenik u sklopu ovog prokjekta održan je i Sajam poslodavaca. Sajam je bio idealna prilika za sve maturante, nezaposlene osobe te one koji se žele prekvalificirati da doznaju sve o mogućnostima zapošljavanja, ali i programima doškolovanja i prekvalifikacija koje se provode u sklopu Regionalnog centra kompetentnosti..

Više informacija o projektima potražite na webu i Facebooku. 

Projekt 'ARS MECHANICA za nove kompetencije' ukupne je vrijednosti 30.689.898,49 kuna, a projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog socijalnog fonda i to u 100% iznosu.