SDP i Možemo! predstavili program: 'Radit ćemo na kvaliteti života svih dobnih skupina ljudi'
Tonči Restović, kandidat za gradonačelnika grada Šibenika i Maja Šintić, kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika, predstavili su danas program koalicije SDP i Možemo! pod sloganom Šibenik mora bolje!
Predstavljanju programa u Cafee baru Moderato nazočili su Sabina Glasovac, potpredsjednica Hrvatskog sabora i Sandra Benčić, saborska zastupnica uz kandidate s liste za Gradsko vijeće Grada Šibenika. Projekti o kojima su razgovarali podijeljeni su u pet točaka, a to su: besplatni vrtići, sigurne i moderne škole, priuštivo stanovanje, domovi i usluge za starije građane i nova šibenska riva.
Besplatni vrtići
Maja Šintić osvrnula se na problem nedostatka kapaciteta i neadekvatnih uvjeta u ustanovama za predškolski odgoj. Naglasila je da u šibenskim gradskim vrtićima nedostaje mjesta za djecu, a objekti često ne zadovoljavaju propisane standarde. Posebno je istaknula prenatrpane skupine i nužnost ulaganja u kvalitetu kroz opremanje vrtića, povećanje prostora i jačanje stručnog kadra, posebno uloge odgajateljica. Cilj programa je izgradnja novih i zamjena starih objekata kako bi se osigurali primjereni uvjeti za cjeloviti razvoj djece.
- U zadnje vrijeme vrtići su problem broj jedan u Šibeniku. Mi smo o uvođenju besplatnih vrtića razgovarali još dok to nije bilo popularno kao šro je danas. Nekoliko naših gradonačelnika i gradonačelnica je to uvelo u svojim gradovima, a to planiramo napraviti i mi. Često me pitaju koliko to košta, to bi iz gradskog proračuna bilo skoro 3 milijuna eura, a to su novci koje je gospodin Burić prosuo dajući državi sklapajući ugovor koji po zakonu nije smio, a to je druga priča. Nama će prioritet svakako biti kvaliteta vrtića i briga o našim najmlađima, a i njihovim roditeljima kojima će ostati nešto više para u džepu – rekao je Restović.
Sigurne i moderne škole
- Pitanje škola slično je pitanju vrtića. Škole su sve češće počele prelaziti u jednosmjenski rad, a 2027. Uvodi se cjelodnevna škola kada će sva djeca biti u jednoj smjeni i mati uključen produženi boravak. Kroz ovaj program planiramo izgradnju novih škola, ali i veće ulaganje u postojeće škole i povratak pedagoškom standardu, odnosno odgovaranje na potrebu sve djece i roditelja za taj trenutak kada počne cjelodnevna škola. To znači iskorištavanje europskih sredstava koja su na raspolaganju i prijavu gradskih škola na natječaje koje služe za opremanje školskih kuhinja i svega onoga što nedostaje. Cilj svega je podizanje kvalitete nastavnog procesa zato što rezultati nacionalnih ispita pokazuju da smo nažalost županija koja zaostaje za svim ostalim primorskim županijama i za nacionalnim prosjekom. Rekla bih da je to dobrim dijelom tako zbog nedostatka materijalnih i tehničkih uvjeta u školama- rekla je Šintić.
Restović je dodao kako u posljednjih 12 godina u Šibeniku nije izgrađena niti jedna nova škola ni vrtić. Naveo je konkretne primjere loših uvjeta: neprikladne dvorane i dvorišta, te neispunjena obećanja oko izgradnje. Zaključio je da vlast koja ne vodi računa o djeci i mladima, zapravo ne brine o budućnosti grada, što vodi njegovu propadanju.
Priuštivo stanovanje
- Puno mladih odlazi na fakultet u druge gradove i s tih fakulteta se teško vraćaju u Šibenik. Nekoliko je razloga za to, a sigurno i činjenica što jedan kvadrat stana u našem gradu košta 2.500 eura ili više, za što u Šibeniku treba raditi tri mjeseca. Ono što Šibenik ima jest potencijal na području bivše tvornice TEF gdje se ne radi ništa, a obećavalo se puno. Mi smo spremni napraviti svu prostorno-plansku dokumentaciju za gradnju priuštivih stanova u tom dijelu grada – kazao je Restović.
Šintić je naglasila važnost razvoja javnih i državnih zemljišta u svrhu javne i zadružne stanogradnje te neprofitnog stanovanja. Istaknula je da se program ne odnosi samo na stambenu izgradnju, već i na kvalitetu života: ozelenjavanje kvartova, jačanje mjesnih odbora i planiranje razvoja grada kao cjeline.
Upozorila je na dodatne probleme kao što su odvoz otpada, drastično povećane cijene usluga i nedostatak parkirališta.
Domovi i usluge za starije
Prosječna mirovina u Šibeniku iznosi oko 400 eura. Restović je kritizirao što se, unatoč višegodišnjim apelima, nije krenulo u gradnju doma za starije. Naglasio je da samo Grad Drniš u županiji ima takav dom, a da je šibenska lokalna vlast pokazala potpuni izostanak svijesti o tom problemu.
- Govorimo o skoro 20 tisuća ljudi na razini administrativnog područja grada Šibenika, o drugoj najvećoj populaciji u gradu. Uzmemo li u obzir demografske pokazatelje vidimo da imamo sve više straijih i sve manje mladih ljudi u populaciji grada, dakle tema je izuzetno važna. Osim smještaja u domovima mislim da je važno ponditi zdravstvene, socijalne i kulturne usluge starijim osobama koje mogu samostalno živjeti u svojim stanovima. Imamo javnu ustanovu Centar za pružanje usluga u zajednici koja je nevidljiva nažalost u gradu Šibeniu i koja je budžetom i kapacitetima trenutno podkapacitirana. Ta ustanova trenutno pruža samo usluge za starije, a trebala bi pružati puno više različitih usluga. Cijeli program pokazuje da se bavimo kvalitetom, odnosno kvalitativnim unaprijeđenjem postojećeg sustava za dobrobit različitih skupina u gradu – naglašava Šintić.
Kao jednu od mjera, predložila je uvođenje ‘vaučera za kulturu’ za starije, čime bi im se omogućio lakši pristup kulturnim sadržajima i potaknula suradnja s javnim ustanovama u stvaranju programa u gradskim četvrtima.
- Javni gradski prijevoz za naše umirovljenike košta 10 eura mjesečno, ali problem je i u tome što su autobusi trebali kružiti po gradu, a ne imati stalni red vožnje kako bi se povećala mogućnost prijevoza što većeg broja ljudi i rasteretita promet u centru grada pogotovo za vrijeme sezone. Postavljanjem kamera i naplatom kazni od građana se puni gradski proračun, nisu one tu da bi se osigurao i sredio promet. Kamere su zanimljivo, isključene sada prije izbora – spomenuo je Restović.
Nova šibenska riva
Kao poseban problem istaknuto je plavljenje Doca prilikom svake jače kiše. Restović se pitao zašto, unatoč povoljnim vremenskim uvjetima, nema većeg broja jedrilica u šibenskoj luci, iako Šibenik ima idealan položaj i prirodni kanal. Smatra da bi se produljenjem nautičke sezone s tri na deset mjeseci stvorili uvjeti za stabilnije zapošljavanje u turizmu.
Zaključno, Restović je istaknuo da za sve planirane projekte treba pronaći financiranje – od revitalizacije stare gradske jezgre do poboljšanja komunalne infrastrukture dodajući kako vjeruje da se promjene mogu dogoditi već za našeg životnog vijeka.