Joško Šupe, policijski službenik za kibernetičku sigurnost Policijske uprave šibensko-kninske, upozorava kako su upravo osobni podaci najčešća meta prevaranata, a posljedice za žrtve mogu biti dugotrajne i jako teške. Ispričao nam je i neke slučajeve s kojima se susreo.

Sve počelo slavne 2020. godine, a trendovi se stalno mijenjaju

– Sve je krenulo s pandemijom. Ljudi su tada više koristili internet jer su većinom bili zatvoreni u kućama. Od tada, pa sve do danas, broj prijava raste, rekao bih čak iz mjeseca u mjesec. Najčešće mete su dvije skupine, fizičke osobe koje koriste internet i pravne osobe, odnosno tvrtke – kaže Šupe.

Objasnio je kako načini prevara variraju i prilagođavaju se ovisno o uspješnosti. Neke traju mjesec-dva, a čim žrtve prestanu nasjedati, pojavljuju se nove metode. Upravo zato, kaže, teško je govoriti o jednom obrascu.

– U koroni smo imali najveći broj prijavljenih slučajeva s brzim kreditima. Procedura je vrlo jednostavna jer, naravno, ne radi se o pravim kreditima, a kamate su primamljive. Obećava se brz novac, nije im bitno stanje na računu, jer zapravo nije im bitno ništa osim podataka koje traže, a to je preslika osobne iskaznice. A ljudi misle da je to dosta bezazleno. Nažalost, s njom se može napraviti puno štete – upozorava Šupe i dodaje da se tu radi o krađi identiteta.

Jedan od slučajeva koji se posebno ističe je onaj kada je osoba dobila račun za mobitel koji nikad nije kupila. Ispostavilo se da je netko pomoću njezine osobne iskaznice sklopio ugovor.

– Danas vam za kredit više ne treba ni osobni dolazak u banku. Prevaranti koriste selfie i osobnu iskaznicu za otvaranje računa, recimo na Revolutu. Žrtvi objasne da im selfie treba radi potvrde identiteta. Kad to spoje, oni se predstavljaju kao žrtva i otvaraju račune na tuđa imena. Banke više nisu barijera jer više ništa ne traži fizičku prisutnost – pojašnjava.

Jedna od popularnijih prijevara uključuje i oglasnike poput Njuškala.

– Bilo da ste kupac ili prodavatelj, prevaranti će uvijek pronaći način, a upravo kod prodaje mnogi se osjećaju sigurnije, što im dodatno ide na ruku. Sve se događa brzo. Forsiraju brze odluke i guraju vas da što prije napravite pogrešan korak. Čest je slučaj da se ‘kupac’ javi s naizgled legitimnom porukom i pošalje link koji navodno vodi na stranicu Pošte, GLS-a ili neke druge dostavne službe. Obećaju uplatu čim potvrdite podatke, ali jedino ispravno što tada možete napraviti je dati isključivo IBAN. Nikakvi osobni podaci, brojevi kartica ni prijave putem linkova ne dolaze u obzir. Slične prijevare događaju se i kod kupnje, a posebnu pažnju treba obratiti pri rezervaciji smještaja. Prevaranti koriste sučelja poznatih platformi poput Bookinga ili Airbnb-a, ukradu fotografije i podatke stvarnog smještaja, a vlasnici često nisu ni svjesni da su postali dio prijevare. Gost uplati, dođe na adresu, a domaćin nema pojma tko je ta osoba ni zašto dolazi – ističe Šupe.

Ulaganje u kriptovalute i SMS poruke danas su najveći problem

– Žrtve dobiju poruku na WhatsApp s hrvatskog broja, često VoIP broj koji može pripadati bilo kome – meni, vama, bilo kome. Nude investicije, traže uplate, instalaciju aplikacija poput Supremo ili Anydesk za daljinsko upravljanje. Kad to naprave, imaju pristup svemu, a sve izgleda kao da žrtva sama upravlja. Nama je tada gotovo nemoguće doći im u trag – pojašnjava Šupe i dodaje kako takve prijevare često rezultiraju velikim dugovima, obiteljskim problemima i psihološkim posljedicama – ističe.

Prisjetio se i poznatih SMS prevara s porukama poput ‘Mama, izgubila sam mobitel, uplati mi novac’.

– Nije bilo puno uspješnih jer nisu uvijek pogodili, ali roditelji znaju reagirati impulzivno. Nažalost, nekima se to dogodilo – kaže Šupe.

Kao jednu od ozbiljnijih prevara navodi i humanitarne akcije.

– Neki koriste i prevare putem humanitarnih akcija ili hakiranjem stranica zdravstvenih ustanova, nađu podatke kao što je mail adresa preko koje dolaze do kontakata kojima se jave i traže uplate za liječenje, naravno lažno predstavljeni. Takve prevare znaju upaliti jer će sigurno nekoliko osoba nasjesti, čak i kada se  brzo reagira – naglašava.

Upozorava i na romantične prevare koje najčešće pogađaju starije i usamljene osobe.

– Lažni profili, par poruka, pokoja emotivna izjava i onda traženje novca. Neki čak pošalju i intimne fotografije, a onda kreće ucjena. Savjetujem – nikad ne vjerujte novim profilima bez prijatelja i objava. To je prvi znak da nešto ne štima – upozorava Šupe.

Najčešće žrtve

Ovisno o vrsti prevare govorimo o raznim ranjivim skupinama. Maloljetnici su žrtve pedofila, dok strariji i usamljeni ljudi mogu biti žrtve romantičnih prevara. Mladi ljudi nisu često žrtve, ali može se dogoditi prevara prilikom kupnje ili rezervacije smještaja. Naravno, najčešće budu prevarene starije osobe koje nemaju puno iskustva u korištenju interneta kazao nam je Šupe.

Za kraj poručuje:

– Najvažnije je ne davati osobne podatke nikome putem linkova, aplikacija ili poruka. Prevaranti igraju na brzinu, emocije i neznanje. Informiranje je ključ, jer jednom kad novac ode, vrlo ga je teško vratiti.