Pokazuje to nova mandatna analiza portala Župan.hr napravljena iz proračunskih izvješća županija.

Kroz protekle četiri godine, odnosno u ovome mandatu, županije su za zaštitu okoliša izdvojile preko pola milijarde eura, a izdvajanja je povećalo njih 16. Osim Dubrovačko-neretvanske i Šibensko-kninske županije koje su izdvojile nešto više od 1,5 posto u prosjeku iz proračuna kroz četiri godine za zaštitu okoliša, sve ostale izdvojile su do 1 posto proračuna.

Zeleno i održivo moto je Europske unije posljednjih godina, a upravo se s tim ciljem i financira niz projekata u našoj zemlji. Teži se tako postupnom smanjenju emisije stakleničkih plinova, a vodeća inicijativa EU-a za klimatsku politiku, Europski zeleni plan postavlja cilj nulte neto emisije do 2050. Zato se ulaže u nove tehnologije. U istom smjeru idu i privatne investicije. Cilja se i na kružno gospodarstvo, zaštitu i obnovu biološke raznolikosti, održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena… Sve veći potencijal uočava se kod geotermalnih izvora, što su prepoznale i neke županije.

U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, kroz 173 projekta zaštite okoliša i održivosti resursa ugovorena su gotovo 563 milijuna eura, od čega su 393 milijuna eura bespovratna sredstva.

Energetske obnove, pomoć građanima i poduzetnicima u prelasku na obnovljive izvore energije, povučena europska sredstva u cilju zaštite okoliša, mora… neki su od projekata županija  posljednjih godina na području zaštite okoliša. Jadranske županije niz projekata imaju za očuvanje mora, na kontinentu se to odnosi na rijeke i jezera, a tu su i mjere poput osiguranja praćenja stanja (monitoring) sastavnica okoliša i objave podataka o kakvoći okoliša, povećanje otpornosti na posljedice klimatskih promjena te na prirodne i antropogene rizike…

Najbolji skupni indeks* u protekle četiri godine, odnosno izdvajanja po stanovniku i udjel izdvajanja iz proračuna, imala je Dubrovačko-neretvanska županija (125,4), pri čemu je po stanovniku izdvojila 84,52 eura, a iz proračuna u prosjeku kroz četiri godine 1,64 posto. Slijedi Šibensko-kninska županija sa skupnim indeksom od 124,1, od čega je po stanovniku izdvojila u prosjeku 79,52 eura, a iz proračuna prosječni udjel od 1,63 posto u četiri godine. Virovitičko-podravska županija je treća sa skupnim indeksom od 109,7, a od toga je po stanovniku izdvojila 50,02 eura prosječno u ovome mandatu, a iz proračuna u prosjeku 0,99 posto. Karlovačka županija je imala skupni indeks od 104,9, po stanovniku je u prosjeku u protekle četiri godine izdvojila 39,10 eura, a iz četverogodišnjih proračuna 0,80 posto. Peta je Međimurska županija sa skupnim indeksom u visini od 104,5. Županija je po stanovniku u prosjeku izdvojila 35,62 eura, a iz proračuna udjel od 0,84 posto.

Gleda li se samo top pet županija po izdvajanju za zaštitu okoliša per capita, poredak prvih četiri županija je isti kao i kod izračuna skupnog indeksa (Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska i Karlovačka županija), a na petom je umjesto Međimurske, Zadarska županija. Prema udjelu iz proračuna razlika je samo u četvrtoj poziciji koju zauzima Splitsko-dalmatinska županija.

Trend rasta izdvojenih sredstava kroz četiri godine pokazuje da je sredstva iz proračuna za zaštitu okoliša daleko najviše povećala Karlovačka županija, za 930 posto, Sisačko-moslavačka županija za 303 posto, Međimurska za 259 posto, Varaždinska za 211 posto i Ličko-senjska županija za 186,50 posto. U apsolutnom iznosu najveće povećanje izdvojenih sredstava iz proračuna u četiri godine imala je  također Karlovačka županija, a slijede Međimurska, Splitsko-dalmatinska, Sisačko-moslavačka i Zadarska županija.

Primjerice, Šibensko-kninskoj županiji odobrena su nedavno sredstva za projekt SIMMA koji ima cilj povećati otpornost na klimatske promjene u županiji provođenjem sveobuhvatne višestruke procjene rizika od šumskih požara, toplinskih valova, poplava i morskih/obalnih rizika. Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova s kojima se suočavamo, a sve veća učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih uvjeta, porast razine mora i druge opasnosti predstavljaju značajne rizike za gospodarstvo, društvo i ekosustave diljem svijeta. Nedavno je i završen projekt “Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke” u sklopu kojeg je otvoren  Centar za interpretaciju prirode Krka – vrelo života u Kistanjama. Bili su to još  EU projekti SEATECHUB, DIH INNOVAMARE, osnivanje Centra za krš, vode i klimu…

U Posjetiteljskom centru Dravska priča u Virovitičko-podravskoj županiji lani je otvorena Poučna staza DRAVA LIFE usmjerena na revitalizaciju rijeke Drave i očuvanje njezinih ekosustava, a ujedno je pionirski korak za daljnje projekte obnove rijeka u regiji.. A velika pažnja posvećuje se geotermalnim izvorima.

‘Naš je prioritet upotreba geotermalne energije u javnom i privatnom sektoru, ali i u poljoprivredi, primjerice za grijanje plastenika, što bi omogućilo produljenje sezone uzgoja raznih kultura. Time bi se dugoročno smanjili troškovi proizvodnje, a povećali proizvodni kapaciteti, što bi imalo pozitivne učinke na jednu od najznačajnijih grana na našem području, poljoprivredu.’, rekao je nedavno župan Igor Andrović.

U Varaždinskoj županiji gradi se prva geotermalna elektrana. Međimurska županija krenula je, primjerice, u velik  projekt Zelene oaze Čakovca, velikog parka koji će se na 15 hektara površine prostirati na području bivšeg vojnog kompleksa, odnosno negdašnjeg hipodroma.

U Karlovačkoj županiji krenula je nedavno izgradnja uređaja za pročišćivanje otpadnih voda Grada Slunja, a zahvaljujući još predpristupnim sredstvima, prije 14 godina izgrađen je prvi pročistač otpadnih voda za Karlovac i Dugu Resu.

Izgradnja turističkih smještajnih i pratećih objekata, prometnica i nautičkih luka i sl. vizualno mijenja izvorna krajobrazna i ambijentalna obilježja obalnog područja Splitsko-dalmatinske županije, navode u toj Županiji, kao i neadekvatan sustav gospodarenja otpadom, nedostatak građevina i uređaja za sakupljanje i obradu otpada te mali udio odvojeno sakupljenog otpada, a zbog  čega se nizom aktivnosti planira  sačuvati i unaprijediti kakvoća voda, mora, zraka i tla, očuvati biološka raznolikost i značajke područja prirodnih vrijednosti s posebnim ciljem zaštite zdravlja ljudi. Jedan od EU projekata koji je u tome pomogao je AdriaClim – rješenja za globalni problem klimatskih promjena u smislu podizanja razine mora i oceana, a u projektu su sudjelovale i Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija.