Ponavljaju, otpadu je mjesto u spremniku, u moru nikako. Plan je smanjivati i što više reciklirati i otpad povezan s ribolovnim aktivnostima, za zelenije okruženje.

Imperativ: Zeleni sustavi odlaganja otpada

U Jadranu se svakodnevno vadi smeće – ribari iz Tribunja u sklopu projekta „Fish No Waste“ samo u jednom danu izvuku i do 10 kilograma otpada. Modri deponij čisti 21 posada. Eko-volonteri kažu - otpadu nikad kraja.

U mrežama prevladava plastika, dok s talijanske strane Jadrana dominira izgubljeni ribolovni alat, pokazuje analiza Instituta za oceanografiju i ribarstvo. 

- To s naše strane pokazuje da sustav gospodarenja otpadom na kopnu pokazuje slabosti, kaže dr. sc. Pero Tutman iz Instituta.

Zadruga preuzima otpad, važe ga, sortira i šalje u sustav zbrinjavanja. Podaci se bilježe u bazu Instituta za oceanografiju i ribarstvo. U Luci Tribunj osigurani su kontejneri za selektivno odvajanje, a prikupljaju se i otpadne ribarske mreže. Pametno odvajati i odlagati mora biti prioritet, i to svima, kažu čuvari dubina, od sjevera do juga. 

U Italiji stare mreže postaju sirovina za čarape i uzgoj školjaka, a stiropor se planira u potpunosti izbaciti do 2030.  Čak 70 posto otpada dolazi s kopna – rješenje je u boljoj kopnenoj kontroli i suradnji.

Tea Kuzmičić Rosandić iz Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita ističe da je cilj uspostaviti sustavno i jako dobro gospodarenje otpadom na kopnu. Životno je to važno za morski ekosustav. 

Podmorska polja plastike treba sanirati. Jedna koćarica godišnje s dna može "pomesti" i do 3 tone otpada.

Prilog HRT-a pogledajte ovdje.