Pogotovo zato što je većina šibenskih bedema do kraja 19. stoljeća porušena. Stoga je pronalazak crteža plana obnove sjeveroistočnih bedema Šibenika iz 1638. godine toliko važan i senzacionalan događaj. Nakon rušenja tih bedema, sagrađen je Stari pazar.

BEDEMI ŠIBENIKA NEPOSREDNO PRIJE KANDIJSKOG RATA

Crtež sjeveroistočnih bedema Šibenika nalazi se u Državnom arhivu u Veneciji. Dio je spisa mletačkog vojnog inženjera Nikole Candida, koji je središnjim venecijanskim vlastima predložio rekonstrukciju tog dijela obrambenog pojasa grada. Crtež je nastao točno uoči Kandijskog rata (1645. - 1669.) između Venecije i Osmanskog Carstva. Svi drugi, dosad poznati nacrti šibenskih bedema, nastali su tijekom ili nakon Kandijskog rata. Ovaj crtež nam po prvi put pokazuje kako su šibenski gradski bedemi izgledali u kasnom srednjem vijeku, bolje rečeno oko polovine 15. stoljeća. Saznali smo da je na bedemu od današnje zgrade šibenskog Kazališta do Tvrđave sv. Mihovila postojalo šest kula, a sve odnedavno smo mislili da je bila jedna manje. Po prvi put smo vidjeli kako su izgledala Kopnena gradska vrata prije velike rekonstrukcije 1646. godine, početkom Kandijskog rata. Također smo konačno mogli doznati kako je tekla rekonstrukcija dvaju najvažnijih kula na tom dijelu gradskog bedema: jedne od najvećih kula na šibenskim gradskim bedemima, kule Malpaga i Gospine kule uz samu Tvrđavu sv. Mihovila. Kula Malpaga je ona velika kula koja se vidi na najpoznatijoj staroj fotografiji Šibenika, nastaloj za vrijeme dočeka cara Franje Josipa I. na Poljani. Iza Gospine kule na crtežu se vidi crkva sv. Ane, koja je tada bila posvećena Bogorodici i bila poznata kao Gospa od Kaštela. Crkva sv. Ane nacrtana je kao izdužena pravokutna građevina, bez izvani istaknutog svetišta, s trijemom ispred glavnog ulaza. Upravo onako kako izgleda i danas, odnosno onako kako je oblikovana 1588. godine. Te godine na crkvi je postavljen natpis u počast šibenskom plemiću Frani Divniću, koji je obnovio crkvu i pristupni put. Danas je taj značajni natpis pokriven krovištem trijema crkve sv. Ane i najvećim dijelom skriven od pogleda.

Autor crteža sjeveroistočnog poteza šibenskih gradskih bedema je Jeronim Mondella. Mondella je bio graditelj, drvorezbar i slikar iz talijanskog grada Verone. U Šibeniku se nastanio 1602. godine i umjetnički djelovao sljedećih nekoliko desetljeća. Oženio je Šibenčanku Anticu Rota Kolunić. Mondella je u Šibeniku Izradio drvene ormare za sakristiju i propovjedaonicu Katedrale sv. Jakova, zatim drvene oltare u crkvama sv. Frane i sv. Duha, te oslikao drveni strop Nove crkve.  

NAJVAŽNIJA OTKRIĆA POSLJEDICA SUSTAVNOG RADA

Svako malo čujemo za neko veliko arheološko otkriće u Hrvatskoj. Gdjegod netko iščeprka neki komadić keramike ili nešto od standardnog priloga u grobovima, eto senzacije u koju bismo odmah trebali investirati tisuće i tisuće eura. Posebno volimo ona otkrića koja 'mijenjaju povijest', a takvih je godišnje napretek. Toliko smo puta samo ove godine promijenili povijest istočne jadranske obale, da više ni u što nismo sigurni. Nakon 'čudesnih otkrića' u Splitu posljednjih desetljeća, vjerojatno ni najbolji poznavatelji splitske povijesti više o njoj nemaju pojma. Kad sve zbrojimo, ispada da je arheologija atomska fizika, iako arheologija sama za sebe ne može puno bez pomoći drugih znanosti. Ali kako je u Hrvatskoj dosta toga nakrivo nasađeno, tako i neki arheolozi misle da su ni manje ni više nego pali s Marsa.

Za razliku od toga, ovo otkriće crteža sjeveroistočnih bedema Šibenika rezultat je promišljenog, marljivog i predanog rada stručnog tima šibenske Javne ustanove Tvrđava kulture Šibenik. I da ne zaboravim, njihova istraživanja doista mijenjaju naše spoznaje o povijesti Šibenika.

Bez potrebe da traže ostatke starih Grka, ili učenike apostola Pavla.