1. Uvijek su u centru pažnje

Osobe koje neprestano zauzimaju središnje mjesto u razgovorima i situacijama možda nisu toliko iskrene koliko se čine. Umjesto da aktivno slušaju i suosjećaju, one uglavnom čekaju priliku da preusmjere pažnju na sebe. Stručnjaci ovo ponašanje povezuju s narcizmom – u vlastitim pričama uvijek su junaci, žrtve ili autoriteti, ali rijetko zauzimaju sporednu ulogu, piše 24sata.

2. Njihova djela ne prate riječi

Jedan od najsigurnijih pokazatelja nečije iskrenosti je dosljednost između onoga što govore i onoga što rade. Osobe koje često daju velika obećanja, ali ih rijetko ispunjavaju, mogu koristiti lijepu priču kako bi stvorile lažan dojam o sebi.

3. Često ukazuju na tuđe mane

Stalna kritika drugih može biti način odvraćanja pažnje od vlastitih nedostataka. Psiholozi objašnjavaju da je ovo jedan od mehanizama obrane - umjesto da priznaju svoje slabosti, osobe koje glume dobrotu fokusiraju se na tuđe pogreške kako bi sebe prikazale u boljem svjetlu.

4. Uvijek se prikazuju kao žrtve

Mentalitet žrtve često podrazumijeva uvjerenje da osoba nema kontrolu nad vlastitim životom i da joj drugi stalno nanose nepravdu. Iako svi prolazimo kroz teške trenutke, osobe koje se neprestano predstavljaju kao žrtve mogu koristiti svoju „patnju“ za manipulaciju i privlačenje suosjećanja.

5. Nedostaje im istinska empatija

Empatija je ključna osobina iskreno dobronamjernih ljudi. No, neki pojedinci mogu oponašati suosjećanje bez da ga zaista osjećaju. Stručnjaci razlikuju kognitivnu empatiju – sposobnost racionalnog razumijevanja tuđih emocija – od istinskog suosjećanja. Ako reakcije osobe djeluju mehanički ili neautentično, moguće je da njezina dobrota nije iskrena.

Prepoznavanjem ovih znakova lakše je procijeniti tko zaista djeluje iz iskrenih namjera, a tko samo gradi imidž dobronamjerne osobe.