Pčele su među najvažnijim oprašivačima na našem planetu. Gotovo 75 posto svih kultura koje koristimo za hranu ovisi barem djelomično o oprašivanju, a pčele su u tome nenadmašne. Njihov svakodnevni, neumorni rad osigurava plodove koje jedemo, bilje kojim liječimo, pa čak i tkanine koje nosimo – jer i pamuk ovisi o oprašivanju. Ne zaboravimo med – taj čarobni nektar je čudesan dar prirode koji se ne kvari – pronađen je i u egipatskim grobnicama, i još je bio jestiv!

Ali ono što većina ljudi ne zna jest da su pčele u ozbiljnoj opasnosti.

Izumiranjem najkorisnijih bića na Zemlji nestala bi većina biljaka, a time i životinja – zapravo, smatra se da bi nestankom pčela izumro sav život. Povodom Svjetskog dana pčela koji se obilježava 20. svibnja, važno je skrenuti pažnju da su pčele ozbiljno ugrožene. Pčelinje populacije u svijetu se smanjuju što je postao globalni problem jer izravno utječe na sigurnost hrane i ekosustave.

Gubitak pčelinjih staništa, upotreba pesticida, klimatske promjene, bolesti, zagađenja, globalizacija i GMO na žalost su uzele danak pa je trenutno, prema podacima UN-a i međunarodnih organizacija za očuvanje prirode više od 40 posto oprašivača, uključujući pčele, u opasnosti od izumiranja. 

Jedno istraživanje iz 2019., objavljeno u časopisu Science, pokazuje da je u Europi i Sjevernoj Americi populacija divljih pčela pala za više od 30 posto u posljednjih 50 godina. Značajne gubitke pčelinjih zajednica bilježe se i u Hrvatskoj.

Što ubija pčele?

Glavni uzroci nestanka pčela su pesticidi, posebno neonikotinoidi, koji oštećuju pčelinji živčani sustav i orijentaciju. Pčele su ugrožene i zbog gubitak staništa uslijed urbanizacije, intenzivne poljoprivrede i krčenja šuma. Klimatske promjene koje mijenjaju obrasce cvatnje biljaka, remete ritam života pčela i povećavaju učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta. Pčele, na žalost, nisu imune ni od bolesti i parazita, poput varoe (Varroa destructor), koji napadaju pčele i kolonije.

Kako možemo pomoći pčelama?

Naš ekosustav bez pčela bi se urušio. Cijeli lanac prehrane bio bi narušen. Manjak oprašivača znači manje uroda, skuplju hranu, glad i siromaštvo. Iako je problem velik, svatko od nas može učiniti nešto. Ako imate vrt ili gredicu na balkonu, možete pomoći pčelama sadnjom medonosnog bilja poput lavande, ružmarina, kadulje, suncokreta, djeteline…Imate li vlastiti vrt, izbjegavajte koristiti pesticide. Poučite djecu o važnosti pčela i podržite inicijative koje štite bioraznolikost i zabranu štetnih kemikalija.

Kupnjom lokalnog meda podržIte male pčelare koji su neophodni za očuvanje staništa i populacija naših malih, ali moćnih saveznika u očuvanju našeg planeta, piše net.hr.