Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo ističu se kao iznimke, s relativno visokim razinama siromaštva među umirovljenicima.

U većini europskih zemalja prosječni prihod osoba starijih od 65 godina manji je od prosjeka ukupnog stanovništva, prema podacima OECD-a. U nekoliko slučajeva, prihodi starijih osoba padaju ispod 80% nacionalnog prosjeka, što značajno pridonosi visokoj stopi siromaštva među umirovljenicima, prenosi Euronews.

Koliko razine financijske nesigurnosti variraju diljem Europe?

U kojim zemljama umirovljenici najviše pate od siromaštva? I kako se njihovi prihodi uspoređuju s nacionalnim prosjekom?

Stope siromaštva mjere udio osoba s najnižim prihodima u društvu. Konkretno, stopa siromaštva označava udio stanovništva čiji su prihodi ispod granice siromaštva, koju OECD definira kao 50 posto medijalnog dohotka kućanstva.

Primjerice, u Francuskoj je 2022. godine medijalni raspoloživi prihod kućanstva (prilagođen za veličinu kućanstva) iznosio 26.410 €, što znači da je granica siromaštva bila 13.205 €.

Te iste godine, stopa siromaštva umirovljenika u 30 europskih zemalja kretala se od 3,1 posto u Islandu do 37,4 posto u Estoniji, mjereći udio osoba starijih od 65 godina čiji prihodi padaju ispod polovice medijalnog raspoloživog dohotka kućanstva.

Istočna naspram Sjeverne Europe

Umirovljenici su financijski ranjiviji u istočnoj Europi, osobito u baltičkim državama i nekoliko postkomunističkih zemalja.

Nakon Estonije, najviše stope siromaštva umirovljenika zabilježene su u:

Latviji (33 posto)

Hrvatskoj (28,5 posto)

Litvi (24,6 posto)

Nasuprot tome, stope siromaštva među umirovljenicima znatno su niže u zapadnoj i sjevernoj Europi:

Island (3,1%)

Norveška (4,1%)

Danska (4,3%)

Finska (5,5%)

Ove zemlje imaju snažne sustave socijalne skrbi i univerzalne mirovinske sheme.

Glavni uzroci siromaštva među umirovljenicima

“Niske mirovine su glavni uzrok siromaštva među umirovljenicima,” rekao je Andrew Reilly, analitičar za mirovine iz OECD-a, za Euronews Business.

“Čak i uz relativno duge radne karijere, mirovine su niske u Estoniji, Japanu, Koreji, Latviji i Litvi.”

Reilly je istaknuo kako su upravo te zemlje među onima s najvišim stopama siromaštva starijeg stanovništva.

“U baltičkim državama visoke stope siromaštva rezultat su niskih mirovina temeljenih na radnom stažu i relativno slabih socijalnih naknada,” dodao je.

Prihodi starijih osoba u odnosu na nacionalni prosjek

Prosječni prihodi osoba starijih od 65 godina, izraženi kao postotak prosječnog prihoda ukupnog stanovništva, znatno variraju diljem Europe.

U 2022. godini, taj je omjer iznosio:

66,3 posto u Estoniji

a najviši je bio u Luksemburgu – 107 posto, što znači da su stariji odrasli u Estoniji primali tek dvije trećine nacionalnog prosjeka prihoda.

U 29 analiziranih zemalja, omjer prihoda starijih osoba pada ispod 80 posto u sljedećim slučajevima:

Litva (66,5 posto)

Latvija (71,4 posto)

Hrvatska (73,4 posto)

Belgija (76,2 posto)

Češka (76,7 posto)

Bugarska (77,2 posto)

Švicarska (79,4 posto)