Muškarcima koji su postali pretili prije 30. godine rizik od prerane smrti povećao se za 79%, dok je kod žena taj rizik bio veći za 84%, u odnosu na one koji nisu bili pretili, piše Index.

Voditeljica istraživanja Huyen Le sa Sveučilišta Lund u Malmöu u Švedskoj istaknula je kako su rezultati važni jer se većina debljanja događa upravo u ranoj odrasloj dobi. To često koincidira s razdobljem kada se mladi sele od kuće i počinju se više oslanjati na brzu i industrijski prerađenu hranu.

"Glavna poruka ove studije je jasna: izbjegavanje debljanja, osobito u kasnim tinejdžerskim godinama i dvadesetima, može imati ogroman utjecaj na dugoročno zdravlje", rekla je Le.

"Dobivanje na težini u ranoj odrasloj dobi, ili razvoj pretilosti u mladosti, povezano je s povećanim rizikom od smrti zbog brojnih kroničnih bolesti kasnije u životu."

Muški sudionici u istraživanju praćeni su u prosjeku 23 godine, a žene 12 godina.

Osobe koje su se udebljale kasnije u životu također su imale povećan rizik, ali u znatno manjoj mjeri. Pretilost razvijena između 45. i 60. godine povećala je ukupni rizik za oko 25%, dok je debljanje između 30. i 45. godine povisilo rizik za 52%.

Kod osoba mlađih od 30 godina, svako dobivanje pola kilograma godišnje povećalo je rizik od prerane smrti za 24% kod muškaraca i 22% kod žena.

Stručnjaci su istaknuli da su godine između 17. i 30. "kritično razdoblje" u kojem stvaranje zdravih navika može imati trajne koristi.

Profesorica Tanja Stocks dodala je: "Čak i umjereno debljanje u dvadesetima može znatno povećati rizik od prerane smrti ako potraje više godina. Što ranije počnete živjeti zdravo, veće su šanse za dug život."

Rezultati su predstavljeni na Europskom kongresu o pretilosti u Malagi u Španjolskoj.