Stršljeni mogu biti izrazito agresivni i ponekad napadaju ljude čak i ako nisu izravno uznemireni, osobito u kasno ljeto i ranu jesen kada su intenzivno u potrazi za hranom. Za razliku od njih, pčele i bumbari u pravilu napadaju isključivo u samoobrani, odnosno kada se osjećaju ugroženo, ističu stručnjaci.

Iako ih se često percipira kao vrlo opasne, ubod stršljena zapravo je manje opasan nego što većina ljudi misli. Izuzetak su osobe alergične na ubode kukaca, koje najčešće ni ne znaju da imaju alergiju sve dok se ne suoče s prvim takvim neugodnim iskustvom, piše 24 sata.

Iz Hrvatske udruge pčelara Pčelinjak ističu kako građani često pogrešno vjeruju da je ubod stršljena iznimno opasan, iako on zapravo ispušta manju količinu otrova koji je manje toksičan od pčelinjeg. Taj dojam najčešće proizlazi iz činjenice da je ubod vrlo bolan zbog debljeg i duljeg žalca. U prirodi stršljeni imaju važnu ekološku ulogu jer uklanjaju lešine, pa ih šumari ne dopuštaju uništavati. Budući da je riječ o ugroženoj vrsti, stršljen se nalazi na crvenoj listi ugroženih životinja. U nekim zemljama, poput Njemačke, njihovo uništavanje kažnjava se visokim novčanim kaznama.

Stršljeni najčešće grade gnijezda u dimnjacima, šupama i na tavanima, zatim, u zapuštenim objektima, u šupljem drveću, u krošnjama... U jednom gnijezdu ih zna biti do 700 jedinki, zato je izuzetno važno da, ukoliko naiđete na takvo gnijezdo, to nikako ne pokušavajte rješavati sami jer može biti kobno. Puno mudrije je pozvati stručnjake iskusne u takvim situacijama.

Ukoliko na takvo gnijezdo naiđete u prirodi, mirno se udaljite, bez naglih pokreta. Naime, ako se približite gnijezdu i uznemirite stršljene, oni će masovno krenuti u napad, jer je gnijezdo njihov dom koji oni štite pod svaku cijenu. Imajte na umu da jedan stršljen može ubosti više puta, a kako mu je žalac duži i deblji nego kod ose, otrov prodire dublje u kožu.

Hrvatska Udruga za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (HUDDD) objavila je popis stručnjaka koji uklanjaju gnijezda stršljena ukoliko ih pronađete u objektima u kojima boravite. Popis za cijelu Hrvatsku možete pronaći ovdje.

- Ne dirajte sami gnijezda ovih opasnih kukaca već zovite ovlaštene pravne osobe koje će to stručno napraviti umjesto vas - upozoravaju u HUDDD-u.

- Za osobe sklone alergijskim reakcijama najbolja prevencija jest izbjegavanje područja za koja je poznato da na njima obitavaju ovi opasni kukci. Ako smo ipak prinuđeni boraviti na takvom mjestu potrebno je maksimalno zaštititi svoje tijelo (obući majice dugih rukava i hlače dugih nogavica, odnosno u slučaju potrebe profesionalnu opremu za pčelare) - napomenuli su i dodali kako se treba pridržavati se ovih pravila ponašanja:

-izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća ili prezrelog voća

-ne uznemiravati ove opasne kukce, ne mahati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji

-ne tresti stare grane s drveća jer ovi opasni kukci često ondje imaju gnijezda

-ukoliko opasni kukac sleti na ruku pažljivo ga skinite povlačenjem papirnate maramice po ruci

-ne hodati bosonog po travi jer neki od ovih opasnih kukaca rado borave u djetelini

-izbjegavati nošenje preširoke odjeće u koju bi se opasni kukci mogu zavući i postati agresivni

-ne oblačite odjeću jarkih boja

-ne nanositi na kožu intenzivne mirise

-voćne sokove i slatke namirnice treba držati pokrivene (ose vole slatko, kiselo, ali i miris roštilja)

-ukoliko pijete iz otvorenih čaša u prirodi - pogledajte da se u njima slučajno ne nalazi opasni kukac

-posudu sa smećem treba držati zatvorenu

-na vrata i prozore kuća/stanova bi trebalo postaviti zaštitne mreže

Više pročitajte ovdje.